Kako starimo, na mjestima izloženim suncu, poput ruku, dekoltea i lica, mogu se javiti tamne mrlje poznate kao staračke pjege, solarnе lentigo ili „jetrene mrlje“.
Iako naziv sugerira vezu s jetrom, to je mit, pravi uzrok je kumulativno fotooštećenje kože zbog godina izlaganja UV zračenju.
Svako bezzaštitno sunčanje doprinosi kasnijem nakupljanju melanina i pojavi tih smeđih, ravnih i jasno ograničenih mrlja, koje ne blijede zimi, već s godinama postaju izraženije.
Kako se razlikuju od sunčanih pjega i melazme?
Sunčane pjege obično se pojavljuju rano u životu kod svijetloputih osoba. One su manje, nepravilnog oblika, pojačavaju se ljeti, a blijede zimi.
Melazma je hormonski uvjetovana pigmentacija koja se najčešće javlja u trudnoći, pri upotrebi kontracepcije ili u menopauzi. Javlja se na obrazima, čelu i iznad usne, difuzno i često periodično mijenja intenzitet ovisno o sezoni ili hormonskoj promjeni.
Ko je najugroženiji?
Najveći rizik imaju osobe sa svijetlom puti (fototipi I i II), koje su često bile izložene suncu ili solariju, kao i one čija zanimanja zahtijevaju boravak na otvorenom. Fotooštećenje kože je kumulativno, svaki put bez zaštite „pamti se“ u koži.
Uticaj lijekova – opasnost fotosenzitivnosti
Neki lijekovi mogu pojačati nastanak hiperpigmentacije jer pod utjecajem UV zračenja aktiviraju melanocite ili izazivaju upalne reakcije.
Među njima su:
- određeni antibiotici (tetraciklini, fluorokinoloni)
- NSAID (kao ibuprofen, ketoprofen)
- diuretici (npr. tiazidi)
- antidepresivi i antipsihotici
- retinoidi
- kemoterapija
- antifungalni lijekovi poput grizeofulvina
Pažljivost i zaštita od sunca su ključni čak i uz obaveznu terapiju.
Jesu li staračke pjege opasne?
Iako su uglavnom neškodljive, ponekad mogu zakloniti opasna stanja poput melanoma ili aktiničnih keratoza. Ako neka mrlja mijenja oblik, boju, veličinu, svrbi, krvari ili se ljušti, neophodno je posjetiti dermatologa — dermatoskopija ili biopsija mogu dati preciznu sliku.
Kako zaštititi kožu i izbjeći pojavu pjega?
- Svakojaka zaštita — SPF 30–50 svakako nanesite svaki dan, čak i po oblačnom vremenu ili kad ste u zatvorenom (UVA prodire kroz staklo).
- Ponovno nanošenje pri dugom boravku na otvorenom, svaka 2–3 sata.
- Izbjegavajte sunce od 10 do 17 sati, nosite široke šešire, sunčane naočale i zaštitnu odjeću.
- Ne koristiti solarij.
- Prehrana bogata antioksidansima (voće, povrće, orašasti plodovi).
- Manje parfema i proizvoda s alkoholom na suncu — mogu potaknuti pigmentaciju.
Mogu li se pjege ukloniti?
Da, estetski tretmani mogu značajno popraviti izgled ili ih potpunosti ukloniti:
- hemijski pilinzi (glikolna, mliječna, salicilna kiselina),
- depigmentacijske kreme (hidrokinon, niacinamid, azelaična kiselina),
- laserski tretmani (frakcijski, Q-switched),
- zamrzavanje tekućim dušikom ili fizički pilinzi.
Izbor tretmana ovisi od intenziteta i lokacije pigmentacije, najbolje pod stručnim nadzorom.
Savjeti dermatologa
Prevencija djeluje od najranije dobi, oštećenja se nakupljaju, pa je zaštita kože u djetinjstvu i mladosti jednako važna. Savjetuje se i samopregled kože jednom mjesečno i godišnje dermatološki pregled, posebno za one sa svijetlom puti, brojnim madežima ili obiteljskom historijom raka kože.
(Vijesti.ba)