Vjerujemo da ne postoji, ali postoje smjernice koje mogu pomoći da sve zajedno bude pod kontrolom.
Pored mediteranske ishrane, još jedan od tih načina je harvardska dijeta, odnosno harvardski način ishrane koji svakako nije nov, ali istraživanja su pokazala da može pomoći kod mnogih tegoba i produžiti životni vijek.
Tim istraživača proučavao je ljude koji su slijedili jedan od četiri različita načina ishrane, uključujući alternativnu mediteransku ishranu, smjernice za ishranu za Amerikance (MiPlate), indeks zdrave biljne ishrane i harvardsku dijetu.
U studiji koja je pratila ispitanike 36 godina, harvardska dijeta se pokazala kao najbolja za prevenciju raka, respiratornih (bolesti respiratornog sistema) i kardiovaskularnih bolesti.
Harvardska dijeta
Harvardska dijeta je zasnovana na preporuci da prednost dajete povrću i voću koje treba da ispuni polovinu vašeg tanjira, a drugu polovinu dopunjavate integralnim žitaricama i zdravim proteinima u istom odnosu.
Takođe, Harvardska dijeta savetuje umerene količine zdravih masti – u obliku biljnih ulja, kao što su maslinovo, repično, sojino, kikirikijevo, kukuruzno i suncokretovo ulje – i izbjegavanje trans masti.
Antonet Hardi, registrovana dijetetičarka, rekla je da postoje mnoge prednosti povezane sa Harvardskom dijetom, od kojih neke uključuju smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, visokog holesterola i hipertenzije.
Kako praktikovati harvardski način ishrane?
Harvardov tanjir za zdravu ishranu je način ishrane koji će vas podstaći da jedete zdrave i uravnotežene obroke. Istražili smo tačno kako da to uradimo prema Harvardu T.H.Chan (The Nutrition Source):
Izgradnja zdrave i uravnotežene ishrane
Neka vaš obrok bude uglavnom povrće i voće – ½ vašeg tanjira. Ciljajte na boju i raznolikost i zapamtite da se krompir ne računa kao povrće na tanjiru za zdravu ishranu zbog negativnog uticaja na šećer u krvi.
Birajte žitarice od cijelog zrna – ¼ tanjira
Cijela i netaknuta žitarica – cijela pšenica, ječam, bobice pšenice, kinoa, ovas, smeđi pirinač i hrana napravljena od njih, kao što je tjestenina od celog zrna – imaju blaži efekat na šećer u krvi i insulin nego bijeli hleb, beli pirinač i druga, rafinisana zrna.
Snaga proteina – ¼ tanjira
Riba, perad, grah i orašasti plodovi su zdravi, raznovrsni izvori proteina – mogu se miješati u salate i dobro se slažu sa povrćem na tanjiru. Ograničite crveno meso i izbjegavajte prerađeno meso kao što su slanina i kobasice, piše B92.
Zdrava biljna ulja – u umjerenim količinama
Birajte zdrava biljna ulja poput maslinovog, ulja od repice, soje, kukuruza, suncokreta, kikirikija i drugih, a izbjegavajte djelimično hidrogenizovana ulja koja sadrže nezdrave trans masti. Zapamtite da malo masti ne znači i “zdravo”.
Pijte vodu, kafu ili čaj. Preskočite slatke napitke, ograničite mleko i mliječne proizvode na jednu do dvije porcije dnevno, a sok ograničite na malu čašu dnevno.
(Vijesti.ba)