Gotovo polovina odraslih osoba ima povišen krvni pritisak, ali samo manji dio uspjeva da ga drži pod kontrolom.
“Tihi ubica” često prolazi bez simptoma, ali povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i zatajenja srca.
Ako vam ishrana i fizička aktivnost ne daju željene rezultate, možda problem leži u snu, piše EatingWell.
“San pomaže u kontroli krvnog pritiska uravnotežujući hormone, nerve i krvne sudove. Kada ne spavate dobro, vaš pritisak može da ostane visok noću i tokom dana”, objašnjava kardiolog dr Dejvid C. M. Kortevil.
Američko udruženje za srce je zato 2022. godine san uvrstila među ključne faktore zdravlja srca.
Trajanje, kvalitet i redovnost sna
“Različiti aspekti sna, koliko dugo spavate, koliko dobro spavate i koliko ste redovni, svi utiču na rizik od visokog pritiska”, kaže dr Dejvid Rizik.
Ističe kako je idealno da se spava između sedam i devet sati. To potvrđuju i neke studije koje pokazuju da spavanje kraće od sedam sati povećava rizik od hipertenzije za sedam posto, a manje od pet sati za jedanaest posto.
Jednako je važan i kvaliteta sna. Kako pišu iz Eating Well, osobe koje loše spavaju imaju do čak 48 posto veći rizik od razvoja hipertenzije od onih koje kvalitetno spavaju. Uz sve to, važno je voditi brigu i o redovnosti sna.
Razlog tome je što neredovni obrasci spavanja dodatno opterećuju tijelo. Samo nedjelju dana neredovnog sna može da povisi pritisak, a istraživanja pokazuju da varijacije od svega 30-ak minuta povećavaju rizik za više od 30 posto.
Kako poboljšati san i sniziti pritisak?
Male promjene u rutini mogu da imaju velik učinak, smatraju ljekari i savjetuju:
- Održavajte raspored spavanja: Idite na počinak i budite se u isto vrijeme svaki dan, čak i vikendom
- Pripremite mirno okruženje: Spavaća soba treba da bude tiha, tamna i prozračna.
- Isključite ekrane 30 do 60 minuta prije spavanja.
- Stvorite rutinu opuštanja: Čitanje, istezanje ili tiha muzika.
- Izbjegavajte kofein, alkohol i teške obroke prije spavanja.
Prestanite da pušite i boravite na dnevnom svjetlu: Ono pomaže u regulaciji unutrašnjeg sata.
“Sunčeva svjetlost tokom dana pomaže da se postavi unutrašnji ritam tijela, olakšavajući uspavljivanje noću”, zaključuje dr Rizik.
(Vijesti.ba)