Postoji mnogo razloga za izbjegavanje ultraprerađene hrane, uključujući povezanost sa srčanim oboljenjima, dijabetesom i gojaznošću, ali novo istraživanje sugerira da je povećan rizik od raka pluća još jedan razlog za zabrinutost.
Ultraprerađena hrana sadrži sastojke koji se „nikada ili rijetko koriste u domaćoj kuhinji, ili klase aditiva čija je funkcija da gotov proizvod učine ukusnijim ili privlačnijim“, navodi Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Ti sastojci, koji se nalaze u gaziranim pićima, čipsu, pakovanim supama, pilećim nuggetima i sladoledu, mogu uključivati vještačke boje, emulgatore te dodane ili izmijenjene šećere, so i masti.
Studija objavljena u časopisu Thorax analizirala je podatke više od 100.000 ljudi. Otkriveno je da osobe koje konzumiraju najviše ultraprerađene hrane imaju 41% veće šanse da im bude dijagnosticiran rak pluća u poređenju s onima koji je jedu najmanje – čak i nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, prenosi CNN.
Istraživači su utvrdili da su ispitanici prosječno konzumirali skoro tri porcije ultraprerađene hrane dnevno, najčešće mesne prerađevine te dijetalne ili kofeinske napitke.
„Industrijska obrada mijenja strukturu hrane, utičući na dostupnost i apsorpciju hranjivih materija, dok istovremeno stvara štetne kontaminante“, navode istraživači.
Jedan od tih kontaminanata je akrolein, koji nastaje sagorijevanjem duhana, plastike i benzina, ali i prženjem masti i ulja na visokim temperaturama.
Iako je pušenje glavni faktor rizika za rak pluća (koji je 2022. godine pogodio 2,4 miliona ljudi širom svijeta), stručnjaci naglašavaju da i nepušači obolijevaju, što ukazuje na prisustvo drugih faktora. Istraživači su otkrili da je povezanost između unosa ultraprerađene hrane i raka pluća bila čak jača među nepušačima.
Dr. David Katz, specijalista za preventivnu medicinu, smatra da studija snažno ukazuje na to da ultraprerađena hrana doprinosi riziku od raka pluća.
Ova vrsta hrane obično je povezana s lošijim kvalitetom ishrane – većim unosom zasićenih masti, hemikalija, soli i šećera. Takvi faktori mogu izazvati:
- Upale: upala je glavni put razvoja i napredovanja raka.
- Oštećenje mikrobioma: što narušava funkciju imunološkog sistema.
Kombinacija prekomjerne upale i oslabljenog imuniteta daje „odmetnutimćelijama“ prednost – i tu rak počinje. Ultraprerađena hrana također sadrži vrlo malo omega-3 masnih kiselina, koje su važne za zdravlje, ali ih proizvođači uklanjaju jer skraćuju rok trajanja proizvoda.
Umjesto da se fokusirate na ono što ne biste trebali jesti, stručnjaci savjetuju da povećate unos cjelovitih, neprerađenih namirnica direktno iz prirode: povrće, voće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke.
Dr. Fang Fang Zhang preporučuje da pažljivo čitate deklaracije: „Izbjegavajte proizvode s dugim spiskom sastojaka s nepoznatim nazivima – to su najvjerovatnije aditivi i vještačke arome. Dajte prednost cjelovitoj hrani.“
Potrebno je samo nekoliko sedmica da se vaši okusni pupoljci naviknu na prirodnije sastojke, nakon čega je održavanje zdrave ishrane mnogo lakše, prenosi CNN.
(Vijesti.ba)