Objavljena je u izdanju Muftijstva mostarskog i Medžlisa Islamske zajednice Mostar.
Mostarski muftija Salem ef. Dedović je rekao da je sretan zbog velikog broja mladih koji su se uključili u ovu temu i kako mladi ne kalkulišu.
– Ovo je svjedočanstvo istrajavanja za ravnopravnost Bošnjaka i multietnički karakter ovog grada. Na tom pitanju se lomi pitanje multietničkog Mostara. Lakišića harem se mora sagledavati kao nacionalno svebošnjačko pitanje. Ovo je pitanje naše budućnosti ovdje i nas kao slobodnog političkog naroda i u isto vrijeme osigurava da Mostar ne bude podijeljeni grad, što jeste bio cilj UZP-a osuđenog u Hagu. Ovo je borba za jedinstveni i multietnički Mostar. Ovo nije dnevno-interesna politika kako su to neki htjeli predstaviti. Ovo je pitanje i za visokog predstavnika, ovo je test za njega, on treba da pokaže vjerodostojnost i da samo jednim potezom provede u djelo časne namjere Hansa Koschnika, poručio je muftija mostarski.
On je dodao da od Schmidta, koji ima mandat da riješi ovo pitanje, očekuje da to uradi. Navodi da u Islamskoj zajednici nisu protiv kulturnih ustanova hrvatskog naroda ali jesu protiv načina na koji se to uzdiže.
– Nelaglno i primjenom dvostrukih standarda. Za jedne se primjenjuje jedno, za druge drugo pravo. Kako je moguće da se na području centralne zone, na mjestu koje je pripadalo Lakišića haremu, koje nema regulaciji plan – može graditi po planovima tzv. Herceg Bosne, a s druge strane se ne poštuje naš leglno podnesen zahtjev za gradnju, rekao je Dedović.
Pozvao je hrvatsku politiku da prihvati prijedlog Islamske zajednice.
– Nije to nikakva provokacija niti nadmetanje u prostoru. I knjiga je u funkciji tog zahtjeva jer izlaže argumente i dokaze, rekao je Dedović.
Rukovodioc Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva mostarskog Ilham Puce kazao je kako knjiga dokazuje postojanje Lakišića haremu u centru Mostara, koji nikada nije u potpunosti ekshumiran, koji je uzurpiran, a Islamska zajednica nikada nije primila nikakvu naknadu.
– Ova knjiga govori o Lakišića haremu, koji svjedoči o trajanju i kontinuitetu Bošnjaka muslimana na ovom prostoru, ali govori i o sistemskom i dugotrajnom uskraćivanju i otimanju naših prava u gradu Mostara – kazao je Puce.
On je rekao da je Centralna zona zamišljena kao zina integracije, što je bila ideja evropskog upravnika Hansa Koschnika koji su odbile tadašnje hrvatske vlasti, kasnije i pokušali atentat na njemačkog diplomatu.
Knjiga svjedoči o trajanju i kontinuitetu Lakišića harema i muslimana u Mostaru, ali i otimanja i nasrtaja na vakufsku imovinu. Kroz knjigu se pokazuju konkretni primjeri nelegalni gradnje u centru Mostara.
– Ko je jak taj gradi, citirao je Puce riječi Marine Deronjić nekadašnje šefice odjela u Gradskoj upravi Mostar koja je govorila o ovom pitanju.
U knjizi su dokumentirani pokušaji Islamske zajednice da barem dio Lakišića harem vrati u svoje vlasništvo.
– Međutim, gradske strukture uporno ignorišu zahtjeve Islamske zajednice koji su legalni i legitimni. Posebno se to vidi na prostoru Lakišića harem, dok se drugim investitorima u centralnoj zoni grada Mostara itekako pogodovalo – kazao je Puce.
Dodao je kako se nada da će ova knjiga doprinijeti tome da se promijeni odnos gradskih struktura prema islamskoj zajednici i da se nešto učini na rješavanju zahtjeva koje je Islamska zajednica uputila prema gradskim vlastima.
Puce je naglasio kako Islamska zajednica poštuje svu pravnu i zakonsku regulativu, ali je za nju problematično što na odgovore na svoje zahtjeve čeka godinama, dok se na drugim lokacijama uveliko gradi iako ne postoji planska dokumentacija niti regulacijski plan za središnju gradsku zonu.
Na dijelu sporne lokacije čiji povrat traži Islamska zajednica gradi se nova zgrada Hrvatskog narodnog kazališta Mostar, čime hrvatska politika, po riječima bivšeg muftije mostarskog Seida ef. Smajkića, „nastavlja ratnu politiku HZHB i vještačko stvaranje podijeljenog grada“.
– Gradnju su počeli 1996. godine kada je nama bilo sve spaljeno. Islamska zajednica nije se uklopila u taj nezakoniti i kriminalni milje i tako osuđena sama je čekala izradu novog regulacijskog plana centralne zone – koji nije na vidiku – tako da će prije njegovog usvajanja svi korisni prostori tog lokaliteta biti zauzeti to u korist hrvatske politike izgradnje tzv. stolnog grada, sve pod plaštem kulture – interesa hrvatske politike – kazao je efendija Smajkić.
(Vijesti.ba)