Dvije trećine cjelokupne navodnjavane poljoprivrede u svijetu vjerovatno će biti na neki način pogođeno povlačenjem ledenjaka i sve manjim snježnim padavina u planinskim regijama, potaknutim klimatskom krizom, navodi se u izvještaju UNESCO-a.
Više od jedne milijarde ljudi živi u planinskim regijama, a od onih u zemljama u razvoju, do polovice već ima nedostatak hrane.
To će se vjerovatno pogoršati jer proizvodnja hrane u takvim regijama ovisi o planinskim vodama, topljenju snijega i ledenjacima, navodi se u Izvještaju o razvoju svjetskih voda za 2025.
Razvijene zemlje također su u opasnosti. U SAD-u, na primjer, sliv rijeke Colorado je u suši od 2000. godine, a više temperature znače da više padavina pada kao kiša, koja otječe brže od planinskog snijega, pogoršavajući uslove suše.
Audrey Azoulay, glavna direktorica UNESCO-a, rekla je: “Bez obzira na to gdje živimo, svi na neki način ovisimo o planinama i ledenjacima. Ali ovi prirodni vodeni tornjevi suočavaju se s neizbježnom opasnošću. Ovaj izvještaj pokazuje hitnu potrebu za djelovanjem”.
Stopa promjene ledenjaka najgora je zabilježena, prema zasebnom istraživanju Svjetske meteorološke organizacije, koja je ove sedmice objavila svoj godišnji izvještaj o stanju klime.
Najveći zabilježeni gubitak ledenjačke mase u tri godine dogodio se u posljednje tri godine, pokazalo je istraživanje, s Norveškom, Švedskom, Svalbardom i tropskim Andama među najteže pogođenim područjima.
Istočna Afrika mjestimično je izgubila 80% svojih ledenjaka, au Andama se između trećine i pol ledenjaka otopilo od 1998. Ledenjaci u Alpama i Pirinejima, koji su najteže pogođeni u Evropi, smanjili su se za oko 40 posto u otprilike istom periodu.
Opadanje ledenjaka dodatno je utjecalo, dodao je Abou Amani, naučni direktor za vodu pri UNESCO-u, jer gubitak leda zamjenjuje reflektirajuću površinu tamnim tlom koje upija toplinu.
“Otapanje ledenjaka utječe na refleksiju [solarnog] zračenja i to će utjecati na cijeli klimatski sistem”, upozorio je.
Također će rezultirati u više lavina, budući da je kiša koja pada na snijeg glavni faktor iza formiranja lavina. Voda koja se skuplja iz ledenjaka koji se otapaju također se može osloboditi, uzrokujući iznenadne poplave u dolinama ili ljudima koji žive niže niz obronke. Vječni led se također topi, oslobađajući metan iz planinskog tla koje otkrivaju ledenjaci koji se tope.
Prethodna studija, objavljena prošlog mjeseca u recenziranom časopisu Nature, otkrila je da bi polovica globalne mase ledenjaka bila izgubljena do kraja stoljeća ako se globalno zagrijavanje ne zaustavi.
Alex Brisbourne, geofizičar za ledenjake pri British Antarctic Survey, rekao je: “Planinski ledenjaci sadrže neke od najvećih rezervara slatke vode na Zemlji. Otopljena voda koja se oslobađa ljeti opskrbljuje milijardu ljudi vodom i održava ogromnu količinu industrije i poljoprivrede. Utjecaj [takvog topljenja] osjetit će se daleko više od onih neposredno nizvodno od ledenjaka”.
Ovi utjecaji dolaze u vrijeme kada su mnogi izvori hrane već pod pritiskom. Alvaro Lario, predsjednik Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (Ifad) i predsjednik UN-Water-a, pozvao je na veću podršku ljudima koji žive u pogođenim planinskim regijama.
“Voda teče nizbrdo, ali nesigurnost hrane raste uzbrdo. Planine osiguravaju 60% naše slatke vode, ali zajednice koje čuvaju te vitalne resurse među najnesigurnijima su od hrane. Moramo ulagati u njihovu otpornost kako bismo zaštitili ledenjake, rijeke i zajedničku budućnost za sve nas”, rekao je.
(Vijesti.ba)