Udruženje građana “Mostarski krug” jučer je organizovao tribinu “Legitimno predstavljanje Bošnjaka u Hercegovini”, u Centru za kulturu Mostar.
Na tribini su govorili Sead Numanović, Avdo Avdić, Reuf Bajrović i dr. Jahja Muhasilović.
Moderator tribine Alija Behram se u svom uvodnom obraćanju osvrnuo na neprincipijelno korištenje termina legitimno predstavljanje od strane hrvatske politike koja ga forsira u FBiH, dok u bh. entitetu RS ga ne koriste.
Prvi uvodničar Sead Numanović, urednik portala Politicki.ba je pojasnio da je njegov prijedlog da večerašnja tribina ima ovaj naslov iz dva razloga.
“Pitanje je intrigantno jer legitimno predstavljanje je postalo toliko bitno da se o njemu raspravlja u Briselu i među zapadnim diplomatama kada su Hrvati u pitanju. Red bi bio da i Bošnjaci nešto iniciraju s svoje strane. Hrvatski pristup ovome je prilično inovativan zato što po mom dubokom uvjerenju fenomen legitimnog predstavljanja čine dvije stvari koje se svode na jedno moć. Politička i finansijka moć Dragana Čovića. Ta politika je dobar pokrivka za sistemski separatizam koji se provodi decenijama. Godine 1998. Ustavni sud je donio odluku kojom se zabranjuje upotreba termina, zastave i grba Herceg Bosna. Međutim, to danas postoji bez ikakvih problema i vrlo je dominantno. Vi to mnogo bolje od mene znate kako izgleda u svakodnevnom životu. Termin županija je neustavan i diskriminatorski, ali se nametnu kao dominantan”, podsjetio je Numanović.
On smatra da to nisu stvari na kojima se može graditi budućnost.
“Historija nas uči da svaki aparthejd završi tragično svuda u svijetu po one koji su ga instalirali. Ali nas historija i opominje da u tranzitnim vremenima, a ovo je tranzitno vrijeme u kojem živimo, stare vrijednosti propadaju. Nove se još nisu izgradile. U tom kontekstu postavlja se pitanje šta uraditi i koji je put naprijed? Pravi se novi sistem u svijetu koji je u haosu, ali taj sistem nije iz temelja napravljen niti može. On počiva na nekim temeljima da bi bio održiv. Postoje dva pravca. Jedan pravac je sila koju mi gledamo svaki dan, ali to ne može opstati. Može trajati u zavisnosti koliko je silnik jak, ali ne može dugoročno opstati. Drugi princip je ravnopravnost o poštivanje univerzalnih vrijednosti. Mi imamo nesreću da živimo u tranzitnim vremenima, a moja generacija neće dočekati novi sistem, ali ćemo raditi”, zaključio je Numanović.
Numanović je zadnja dešavanja u Stocu okarakterisao kao pojavu novih Bošnjaka koji uspijevaju promijeniti stvari na terenu.
Avdo Avdić je govorio o političkoj odgovornosti Sarajeva u vezi stanja Bošnjaka u Mostara i Hercegovini.
“Tvrdnja da je ključ problema u BiH u Sarajevu je tačna, nažalost. Tačna je zato što ti ljudi iz Sarajeva nisu svjesni kako se politika vodi i kako će završiti. Vi u Mostaru ste napravili, jedni od rijetkih, unutrašnji proboj obruča iznutra, nije vas niko izvana oslobađao. Mi smo sad u tom obruču. Ono što se dešavala tada vama i dešava se sada u Hercegovini prelilo se na nivo cijele Federacije i BiH”, kazao je na početku svog obraćanja Avdić.
On je podsjetio na Ustav FBiH gdje uslov da se novi popisi koriste za formiranje vlasti je okončanje potpune provedbe Aneksa 7, te je pojasnio kakvo bi bilo legitimno predstavljanje po popisu 1991. godine, odnosno 2013.
On je ukazao na anomaliju da se za formiranje Vlade FBiH koristi popis 1991. godine prema odluci Schmidta, dok se za popunjavanje Doma naroda koristi popis iz 2013. godine jer tako više odgovara hercegovačkim Hrvatima.
“Ovo nema nigdje na svijetu da se dva različita popisa koriste za zakonodavnu i izvršnu vlast. Zašto? Zato što to odgovara hercegovačkim Hrvatima. Ustav i Izborni zakon je prilagođen potrebama hercegovačkih Hrvata. U oba primjera ova praksa je na štetu Bošnjaka. Koliko god ovo izgledalo nepravedno to su neki ljudi u Sarajevu prihvatili. Posljedice takvih odluka vi osjetite na svojoj koži”, pojasnio je Avdić.
Također je kritički govorio o odnosu sarajevskih medija prema hercegovačkim Bošnjacima i o tome kako se stolački problem nametnuo na nacionalnom nivou.
“Problem ne zastupljenosti Hrvata u gradskoj upravi Sarajeva je po automatizmu na nacionalnom nivou. Do koga je to? Do Sarajeva”, smatra Avdić.
Također se osvrnuo na apsurdnost izbornih pravila da 118 00 Hrvata iz HNK daje pet delegat, dok 92 000 Bošnjaka samo jednog, a 6 000 Srba dva u Domu naroda FBiH.
Reuf Bajrović je ukazao na slabost kolektivnog pamćenja kod Bošnjaka, nedostatak političkih crvenih linija, izostanak aktivizma i otpora na individualnom nivou, “jer bojim se da je odsustvo reakcije na nivou običnog čovjeka najveća opasnost”.
On smatra da se borba iz rovova u vrijeme Agresije na RBiH prenijela u skupštine, administracije, medije i sport.
“Mi smo došli u fazu gdje samo pričamo o onim dijelovima rata i poraća gdje smo izgubili. Puno kukamo, to je činjenica. Ima mjesta gdje smo ih pobijedili. Mi smo ih u Mostaru pobijedili. To je činjenica”, poručio je Bajrović te naveo imena koja su zaslužna za te pobjede.
Dr. Muhasilović smatra da ono što HDZ BiH radi omogućila srpska politika, a to ima dublje korijene u saradnji nacionalnih politika Srbije i Hrvatske, politike koja se pored brojnih razlika slažu oko podjele BiH.
“Ako uzmemo širi regionalni kontekst ovo što radi HDZ to je dio srpsko-hrvatskog djelovanja prema BiH. Taj strateški savez je vrlo star. To je kontinuitet jedne politike koja traje preko 100 godina”, kazao je dr. Muhasilović.
On je pojasnio razloge kako je HDZ BiH u bh politici postao “kingmaker” uprkos činjenici da nemaju veliki broj glasova, ali vladaju FBiH i imaju čak i zamjenika predsjednika RS.
U diskusiju nakon izlaganja uvodničara uključile su se mnoge poznate ličnosti i građani Mostara, od ratnog komandanta Esada Hume, Safeta Oručevića, Milana Jovičića i drugih.
Na kraju prisutnima se obratio i mostarski muftija Salem Dedović koji se osvrnuo na dešavanja u Stocu, Mostaru i BiH te poručio da je ključ svih problema u Sarajevu.
On je pohvalio govornike koji se u zadnje vrijeme bore da nametnu tematike položaja Bošnjaka u Hercegovini u Sarajevu.
“Teško to ide, jako teško. Nakon mnogo muke se Stolac uspio staviti na dnevni red. Problem je što Mostar nije na dnevnom redu i dugo Mostar nije na dnevnom redu. Iskazana je verbalna podrška Mostaru, a od te verbalne podrške i verbalne ljubavi nema ništa. Ne vidimo na terenu da je Mostar sudbinska kapija BiH i da se ovdje gradi, razvija i čeliči država BiH”, kazao je muftija Dedović.
On je podsjetio na svoju raniju izjavu u kojoj je novu zgradu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru nazvao “Berlinski zid”.
“To je više od zgrade i građevine i zato je naš utemeljen zahtjev za izgradnju Mevlane u centru Mostara više od zgrade i građevine. Na tom pitanju se gradi i izgrađuje dostojanstvo, čast i ponos i Mostarstva i Bosanstva i Bošnjaštva i državotvornosti ove zemlje. Ovo je poziv da posafamo redove. I lijeve i centar i desne, svi. Jedino tako ćemo moći savladati ovaj HDZ i ovaj aparthejd. Uz ovaj poziv i pružamo miroljubivu ruku našim sugrađanima za zapadu. Moramo ih zagrliti objeručke, oni su naš izlaz. Neka to bude večeras veliki poziv da se Mostar otvori”, poručio je muftija Dedović na kraju svog obraćanja.
(Mostarski.ba / Vijesti.ba)