Zatvori meni
    Subota, Decembar. 13
    Pretplati se
    Svijet

    Odlučujući dani: Zelenski na frontu dva kilometra od Rusa

    U jednom od najhrabrijih i najodvažnijih poteza u modernoj historiji, Volodimir Zelenski pojavio se u Kupjansku – svega dva kilometra od najbliže ruske pozicije.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je Kupjansk u sjeveroistočnoj Ukrajini u trenutku kada ukrajinske snage tvrde da su povratile dijelove tog grada i opkolile ruske jedinice.

    Iz Kijeva poručuju da je operacija na terenu imala i snažan diplomatski efekat, u jeku međunarodnih napora za pokretanje mirovnih pregovora uz podršku Sjedinjenih Američkih Država.

    Sudbina teritorija u istočnoj Ukrajini ostaje jedno od najtežih pitanja u pregovorima, s obzirom na to da Kijev odbija ustupiti zemlju koja je ilegalno okupirana, dok Moskva ponavlja namjeru da silom preuzme cijelu regiju Donbas, ukoliko se Ukrajina ne povuče.

    Istovremeno izaslanik Donalda Trumpa putuje u Njemačku kako bi se sastao s ukrajinskim predsjednikom i evropskim liderima u okviru najnovije runde razgovora na visokom nivou o okončanju rata.

    Steve Witkoff, koji predvodi napore Bijele kuće u posredovanju između Ukrajine i Rusije, u Berlinu će razgovarati o najnovijoj verziji predloženog mirovnog sporazuma.

    Administracija Donalda Trumpa insistira da se sporazum postigne do Božića te je u proteklim sedmicama održala nekoliko rundi razgovora s ukrajinskim i ruskim predstavnicima, iako zasad nema mnogo naznaka da je proboj blizu. Još uvijek nije potvrđeno koji će evropski lideri prisustvovati berlinskim razgovorima.

    Wall Street Journal, koji je prvi objavio detalje o sastanku, naveo je da će učestvovati britanski premijer Sir Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz.

    Potvrda sastanka Witkoff–Zelenski dolazi nekoliko dana nakon što je Ukrajina Sjedinjenim Američkim Državama dostavila revidiranu verziju mirovnog plana od 20 tačaka, najnoviju iteraciju prijedloga koji se prvi put pojavio krajem novembra i izazvao intenzivnu diplomatsku aktivnost.

    Zelenski je skeptično reagirao na najnoviji prijedlog Bijele kuće o rješavanju teritorijalnog pitanja, prema kojem bi se ukrajinska vojska povukla iz tog područja, koje bi potom bilo pretvoreno u „posebnu ekonomsku zonu“.

    Ukrajinski predsjednik rekao je novinarima da bi prema američkim prijedloženim uslovima Kremlj preuzeo obavezu da ne napreduje u područja iz kojih se povuku ukrajinske snage, dok bi zemlja između ruskih dijelova Donbasa pod kontrolom Moskve i ukrajinskih odbrambenih linija bila pretvorena u demilitariziranu zonu.

    Ovaj prijedlog, koji naizgled pokušava riješiti pitanje pravnog vlasništva stvaranjem novog statusa za tu teritoriju, Zelenski je javno doveo u pitanje, rekavši: „Šta će ih spriječiti [Rusiju] da napreduju? Ili da se infiltriraju prerušeni u civile?“

    Ukrajina i evropski saveznici javno su poručili da su razgovori pod vodstvom SAD-a bili plodonosni te su pohvalili napredak u osiguravanju izmjena plana koji je, kada se prvi put pojavio, bio široko ocijenjen kao naklonjen Rusiji.

    Ipak, u posljednjim sedmicama pojavili su se znaci da Trump gubi strpljenje sa Zelenskim i njegovim evropskim saveznicima. U oštrom intervjuu za Politico ranije ove sedmice, američki predsjednik nazvao je evropske lidere „slabima“ i ponovo pozvao Ukrajinu da održi izbore.

    Zelenski je rekao da bi se izbori mogli održati u roku od 90 dana ukoliko SAD i Evropa osiguraju potrebne sigurnosne garancije. Izbori su suspendirani otkako je uvedeno vanredno stanje nakon što je Rusija u februaru 2022. pokrenula potpunu invaziju.

    Dok se diplomatski napori Bijele kuće nastavljaju, pažnja u Evropi usmjerena je na pitanje kako podržati Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma, a u toku su razgovori o sigurnosnim garancijama i finansiranju.

    Ukrajinska vlada suočava se s teškom finansijskom situacijom: u naredne dvije godine potrebno je osigurati dodatnih 135,7 milijardi eura (119 milijardi funti; 159 milijardi dolara).

    Zvaničnici još pregovaraju o tačnoj strukturi sporazuma o prenamjeni ruske imovine u korist Ukrajine, pri čemu je belgijska vlada posebno skeptična zbog svoje pravne izloženosti kao glavnog čuvara tih sredstava.

    U međuvremenu je objavljeno da najnovija verzija mirovnog plana predviđa brzo članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji. Financial Times je naveo da Brisel podržava ubrzano pristupanje Ukrajine Uniji, ideju koju je Kijev iznio u najnovijem nacrtu dostavljenom Washingtonu.

    (Vijesti.ba)




    IZVOR

    Dijeliti.

    Možda vas zanima