Odreći se državljanstva košta, to znaju oni koji su se proteklih godina otisli put Evrope i svijeta.
Naime, svake godine u budžetu Bh institucije nalazi se i stavka “Prihodi od zahtjeva za prestanak državljanstva”, a protekla 2018. godina bila je rekordna po pitanju prihoda ove vrstke
“Prihodi od zahtjeva za prestanak državljanstva, odnosno, tarifni broj 25, ostvareni su u zemlji sa 1.079.844 KM, dok je preko diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH naplaćeno 790.183 KM. Ova vrsta prihoda, odnosno administrativne takse ne bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu”, navodi se u dokumentu Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za period I – IX 2018. godine .
Prema ovom dokumentu tako su, za prvih devet mjeseci prošle godine, prihodi od zahtjeva za prestanak državljanstva 1.870.028 KM. Ukoliko se zadrži isti omjer po mjesecima, onda bi država BiH mogla unovčiti od onih koji su se odrekli BH državljanstva preko 2 miliona KM u 2018.godini.
Kako je javio portal Radiosarajevo, prema njihovim informacijama, a u materijalu predstavljenom državnim ministrima navedeno je da BiH po osnovu taksi od odricanja od bh. državljanstva planira zaraditi između 1.200.000 i 1.400.000 KM u 2019.godinu.
Podsjećamo da je postupkom odricanja od državljanstva BiH predviđeno da svako ko ima odnosno stiče državljanstvo država bivše SFRJ plaća 200 KM, a da lica koja imaju, odnosno stiču državljanstvo drugih država, moraju uplatiti 800 KM administrativne takse po predmetu, jasno je o kojem broju ljudi se radi.
Jasno je da je godinama ignorisani problem odlaska naših sugrađana pretvoren u još jedan način kako napuniti državnu kasu i nahraniti administrativni aparat.
Ovakav potez predstavlja sramotan čin vlasti i ukazuje na nepostojanje vizije i planskog pristupa zaustavljanja trenda odlaska ljudi iz zemlja. Ovo, zapravo, pokazuje da vlasti razmišljaju “od danas do sutra”, da uzimaju novac koji mogu momentalno da uzmu, a da o narednoj godini, mandatu ili desetljeću i ne razmišljaju.
Bh. vlasti dižu ruke od onih koji odlaze fizički, ali i pravno. Bez vizije da BiH vrati svoje mlade mozgove iz inostranstva, te da uspori odliv mozgova, broj građana koji će se odricati bh. državljanstva se teško može smanjiti.
Na drugu stranu, istina je da i njemačko i švedsko stanovništvo migrira i odlazi u druge zemlje, ali te rupe u društvu istovremeno popunjavaju stanovnici drugih država kao što je naša. Ko će popuniti rupe koje ostaju u društvu nakon što iz BiH odu ljekari, informatičari, inžinjeri, ali i varioci, bravari i električari, kojih također već sada nedostaje na tržištu rada pojedinih bh. opština?