Izgradnja ovog odbrambenog sistema počela je u novembru prošle godine, a radovi se sada odvijaju tokom cijele godine, sedam dana u sedmici.
Poljska na ovaj način jača svoje granice u jeku sve većih sigurnosnih prijetnji koje dolaze s istoka, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Barijera se proteže više od 20 kilometara duž poljske granice s ruskom enklavom Kalinjingrad, sve do Baltičkog mora. Prema riječima Karol Frankowski, glasnogovornice poljske vojske, novi sigurnosni koridor predstavlja „pokazivanje snage“.
“Štitimo svoju granicu. Vidjeli smo šta se dogodilo Ukrajini tokom rata. Moramo biti spremni na mogući napad”, poručila je Frankowski.
Poljska je, kao članica NATO-a, u proteklim godinama značajno unaprijedila svoje vojne kapacitete. Na sjeveru graniči s ruskom enklavom Kalinjingrad, dok na istoku dijeli granicu s Bjelorusijom. Uski kopneni koridor između te dvije zemlje vodi ka Litvaniji i baltičkim državama, a često se opisuje kao „najranjivija tačka NATO-a“ u slučaju oružanog sukoba.
Marek Świerczyński, šef Odjela za sigurnost i međunarodne poslove pri Polityka Insight, pozdravio je napredak na projektu.
“Izgleda da pred našim očima nastaje nova podjela Evroazije”, kazao je Świerczyński.
Državni sekretar Poljske Cezary Tomczyk izjavio je da će projekt Istočnog štita, uključujući i onaj uz granicu s Bjelorusijom, biti završen u naredne tri godine. Projekat je već dobio višemilijardsko finansiranje, uključujući i doprinos Evropske unije.
U martu je Ministarstvo odbrane Poljske objavilo da je Evropska investicijska banka načelno pristala izdvojiti milijardu eura za ovu svrhu.
Projekat, osim minska polja, uključuje i mrežu protivtenkovskih barijera, utvrđenih skloništa i bunkera.
(Vijesti.ba)