Zajednička komisija nije podržala poslaničku inicijativu Sabine Ćudić kojom se zadužuje Ministarstvo odbrane BiH da, u roku od 30 dana od usvajanja ove inicijative, donese izmjene ili dopune člana 5. Pravilnika o uniformama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i tako omogući nošenje hidžaba, kao vjerskog obilježja, pripadnicama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Podsjetimo, inicijativa je podnesena nakon što je Emela Mujanović, vojnikinja sa hidžabom, najavila je da će napustiti Oružane snage Bosne i Hercegovine zbog zabrane da nosi hidžab.
– Za nekoliko dana, zvanično, neće biti ni jedna pokrivena žena u Oružanim snagama BiH jer se ja uskoro razdužujem. Dovedena sam u situaciju da biram između svog zvanja i hidžaba… (Pod pokrivenom ženom mislim na ženu koja je pokrivena u civilu ali i na službi kada je u uniformi). Bošnjaci, da ne prozivam po imenima, a i ostali sugrađani, da li se ponosite ovom odlukom, odnosno presudom, zabranom hidžaba?! Kažete svi želite suživot, a ne možete da tolerišete vjeru svog sugrađana, navela je Mujanović.
Mujanović je naglasila kako se povorka podržava, ali ne i hidžab.
– Povorka se podržava, ali hidžab ne. Država se ne gradi na temelju nepravde prema jednoj grupi njenih građana! Nije moja Bosna kriva, nego oni koji vladaju sa njom! – dodala je ona.
Podsjetimo, Mujanović je duže vrijeme u sporu s državom zbog zabrane nošenja hidžaba u vojnoj službi.
Mujanović je tužila državu BiH još 26. marta 2020. godine zbog diskriminacije i povrede ljudskih prava na slobodu vjere. Prvostepenom presudom, koja je donesena 23. februara 2021. godine njen zahtjev je odbijen.
Dva mjeseca kasnije odbijena je i njena žalba. Zbog toga je 25. maja 2021. godine podnijela apelaciju Ustavnom sudu BiH.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 18. januara ove godine na 140. plenarnoj sjednici odlučio kako zabrana nošenja marame u Oružanim snagama BiH ne predstavlja kršenje Ustava BiH.
– Ustavni sud je smatrao da Ministarstvo odbrane BiH zbog specifičnog karaktera Oružanih snaga BiH može zahtijevati od svojih pripadnika/pripadnica da se suzdrže od iskazivanja određenih vjerskih uvjerenja na radnom mjestu.
U vezi s tim, Ustavni sud je podsjetio na to da Evropski sud ističe supsidijarnu ulogu mehanizma Evropske konvencije, prema kojoj domaće vlasti imaju direktan demokratski legitimitet, te su u boljem položaju da procijene potrebe i uvjete u odnosu na pitanje o odnosima između države i različitih religija, o kojima mišljenja u demokratskom društvu opravdano mogu biti veoma različita.
Osim toga, Ustavni sud je istakao da se osporenom odredbom vjerska sloboda ne ograničava općenito u Oružanim snagama BiH, te da je vojnim licima omogućeno obavljanje vjerskih aktivnosti u skladu sa specifičnostima svake od vjera. Ustavni sud je zaključio da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tokom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere – navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.
(Vijesti.ba)