Mnogima je jutro nezamislivo bez šoljice kafe. Kafa nas često “pokreće” nakon noćnog sna, pruža energiju i pojačava koncentraciju. Za mnoge, prva šoljica kafe ujutro simbolizuje početak dana, a miris svježe skuhane kafe može biti i pravi ritual koji donosi osjećaj udobnosti i opuštanja.
U posljednjih mjesec dana pretraživanja pojma “najbolje doba dana za ispijanje kafe” skočila su za 200 posto, pa je iz tog razloga nutricionistkinja podijelila najučinkovitije načine za uživanje u omiljenom napitku, piše Express.
Postoji idealno vrijeme za ispijanje kafe nakon buđenja, a moglo bi vas iznenaditi. Nedavna otkrića pokazuju da bi oni koji ispijaju jutarnju kafu mogli imati najviše zdravstvenih koristi, ali ne ako je popiju što je prije moguće nakon buđenja.
“Odmah nakon buđenja vaše tijelo otpušta kortizol, hormon povezan s budnošću. Pijenje kafe tokom ovog skoka može se činiti suvišnim”, rekla je nutricionistkinja Zara Hiridž. Umjesto toga, savjetovala je pričekati 30 do 90 minuta da bi kortizol prvo djelovao.
“Uvođenjem kofeina nakon ovog razdoblja nadopunjujete svoj prirodni ritam, umjesto da se takmičite s njim, što pruža glatkiji i primjetniji porast energije”, objasnila je.
Ukratko, ispijanje kafe odmah nakon buđenja može uzrokovati nagli skok energije praćen popodnevnim slomom, dok “odgađanje” kafe može pomoći u održavanju stabilnog nivoa energije tokom dana.
Dnevno se u svijetu popije više od 2,25 milijardi šoljica kafe što kafu čini najpopularnijim napitkom na svijetu.
Međutim, dobrobiti ispijanja kafe mogu biti onemogućene pretjeranom konzumacijom.
Da bi pomogla ljudima, Hiridž je preporučila idealnu količinu kafe za uživanje.
“Kratak odgovor je da ne postoji broj koji bi odgovarao svima. Bez obzira na to, većina istraživanja ukazuje na oko tri do četiri šoljice dnevno ili otprilike 300 – 400 miligrama kofeina, kao razumnu gornju granicu za mnoge zdrave odrasle osobe”, rekla je ona.
Koristi tih količina uključuju povećanu budnost te potencijalne kognitivne i metaboličke prednosti.
“Ako ustanovite da vam je koncentracija zapravo lošija ili da ste poslijepodne umorni, to bi mogao biti znak da prelazite svoju granicu tolerancije. Još jedna stvar na koju treba paziti je ovisnost. Ako trebate više šoljica samo da biste se osjećali funkcionalno, to bi mogao biti signal da smanjite količinu ili napravite kratku stanku s kofeinom da biste resetirali svoju osjetljivost.
Jedan od pristupa koji je predložila je ciklično mijenjanje unosa kafe i razmatranje “strateških pauza” jer bi pauza od uzimanja kofeina na dan ili dva mogla pojačati njezine učinke sljedeći put kad je popijete.
Ova pauza pomaže pri resetiranju osjetljivosti. Osim toga, čak i zamjena jedne šoljice obične kafe za kafu bez kofeina može djelimično odmoriti vaše receptore.
Hiridž je takođe predložila namirnice i pića koja mogu pojačati učinke kofeina, a koja se mogu konzumirati u vrijeme jutarnjeg napitka.
“Zeleni čaj, koji sadrži spoj L-teanin, djeluje sinergistički s kofeinom da bi poboljšao fokus te pomaže stvoriti smireno, ali budno mentalno stanje, idealno za produktivnost”, podijelila je.
Dodavanje malo punomasnog mlijeka ili miješanje kafe s neslanim maslacem takođe ima svoje prednosti.
“Zdrave masti mogu usporiti apsorpciju kofeina te pružiti stabilniji porast energije, umjesto brzog skoka”, rekla je nutricionistkinja.
Složeni ugljenohidrati i bogati proteini mogu pomoći u održavanju nivoa energije i stabilizovati šećer u krvi, za šta je dodala da je “korisno u sprječavanju pada kavopija”.
Ako se ikada nađete u situaciji da ste popili previše kafe ili samo želite brže neutralizirati njen učinak, voda je ključna.
“Kofein je blagi diuretik, pa pijenje vode tokom dana, naročito uz kafu, može spriječiti dehidraciju i osjećaj omamljenosti koji može uslijediti. Hrana bogata magnezijem može pomoći u opuštanju nervnog sistema i spriječiti prekomjerni unos kofeina. Banane, bademi, špinat i tamna čokolada izvrsni su izvori, a biljni čajevi poput kamilice mogu pomoći u neutraliziranju bilo kakve pretjerane stimulacije kasnije tokom dana”, zaključila je Hiridž, prenosi Večernji.hr.
(Vijesti.ba)