Tako, primjerice, pretraživač Google sve češće daje odgovore direktno u rezultatima pretraživanja kroz istaknute sažetke u vrhu stranice, što smanjuje posjete izvorima i povećava broj tzv. „zero-click“ pretraživanja, tako da korisnici ne moraju klikati na web stranice.
U središtu ove promjene je Googleova funkcija AI pregled, koja sažima informacije iz više izvora na mreži kako bi korisnicima pružila sažetak. Iako je praktična za korisnike, s tim da je treba uzeti s rezervom jer su odgovori tačni koliko i izvor iz kojeg su preuzeti, rezultat je da mnoge firme gube posjećenost, odnosno promet.
Alati umjetne inteligencije poput ChatGPT-a također rastu (prihvatanje u EU doseže 40 posto, u SAD-u 30 posto), a porast pretraživanja s nultim klikom bilježi dramatičan porast od marta ove godine, osobito u SAD-u, piše Hina.
Umjetna inteligencija i autorska prava
Izvori koji se koriste za treniranje modela umjetne inteligencije su tuđe autorsko djelo, te je Google Zero objektivna prijetnja za izdavače i kreatore sadržaja.
Predsjednik Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Goran Penić, rekao je Hini da za sada nije zaprimio niti jednu pritužbu svojih članova vezano za AI.
„Činjenica je da se za obučavanje modela umjetne inteligencije opće namjene u velikoj mjeri koristi autorski sadržaj novinara i zato se DZNAP zalaže za primjerenu naknadu autorima novinarskih djela“, kazao je.
Pojasnio je i da je EU donijela Akt o umjetnoj inteligenciji koja traži veću transparentnost i zaštitu autorskih prava pri obuci AI modela, ali Kodeks dobre prakse u području umjetne inteligencije, koji izrađuje EU Ured za AI, uopće ne prati njegovu intenciju.
Objašnjava da DZNAP traži da Ministarstvo kulture podrži apel medijskog, kreativnog i kulturnog sektora kojem prijeti velika opasnost, ako se ne regulira korištenje autorskog sadržaja za obučavanje modela umjetne inteligencije, budući da EU Kodeks dopušta AI modelima korištenje autorskog sadržaja bez stvarne obaveze poštivanja prava autora.
„Najbolji način zaštite novinarskog autorskog sadržaja je kroz organizacije za kolektivno upravljanje, kakva je DZNAP. Mi smo ujedno jedna od rijetkih udruga u Europi koja se isključivo bavi zaštitom novinarskih autorskih prava“, poručio je Penić.
Novinarstvo jučer, danas, sutra
„Do masovne dominacije web portala mediji su još proizvodili originalni sadržaj iz kojeg se moglo nešto saznati o životu, a od pojave tzv. copy-paste novinarstva, na što se svela većina medija, toga više nema ili ima vrlo malo“, kaže profesor Boris Beck s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Dodaje da novinari više ni ne smiju izlaziti iz redakcije nego zatvoreni unutar četiri zida s računalom ispred sebe prenose sadržaj koji drugi proizvode. Teško je sada iz većine medija saznati što se zbiva u svijetu, ali zato sve pršti od horoskopa, savjeta za bolji brak, recepata za kuhani krompir i slično, kaže Beck.
Takvi nenovinarski sadržaji sada vrlo lako mogu biti proizvedeni strojno, odnosno uz pomoć umjetne inteligencije.
„Mogu proizvesti u kratkom vremenu desetke dijeta, recepata, savjeta za bolji brak. Čak i novinarski sadržaj, one tzv. servisne informacije poput stanja na cestama, vremenske prognoze, sportskih rezultata, financijskih rezultata, burzovnih izvještaja – sve to može raditi stroj, ako mu je zadan program i ima izvore“, rekao je.
Mišljenja je da će vjerovatno propasti mnogi portali koji se već sada baziraju na prenošenju tuđeg sadržaja, a oni mediji čiji novinari razgovaraju s ljudima i donose nove teme će opstati jer stroj to ne može zamijeniti.
Beck kaže da u skladu s tim možda dolaze i bolji dani za novinare i novinarstvo, ali da je pitanje hoće li publiku zanimati stvarne priče.
Beck ističe da umjetna inteligencija još uvijek nije besprijekoran proizvod te da čak i skuplji, bolji modeli jako puno „prodaju maglu“.
Smatra kako bi se ona mogla pokazati odlična za analize i statistike.
„Međutim, kod pisanja je obrnuto. Mi želimo da nas novinar iznenadi, da pročitamo nešto novo. Umjetna inteligencija neće napraviti nešto novo, nego će se vrtjeti unutar već zadanih stvari“, rekao je Beck.
To je, kaže, kao da se uzmu sva pića iz supermarketa i izliju u jednu bačvu, a konačni proizvod je bućkuriš.
„Ti tekstovi su potpuno bezlični i često netočni. Ako jedan portal copy-pastea od drugoga, onda oni budu statistički veoma brojni. Budući da umjetna inteligencija radi statistički, uvijek će ponuditi ono čega je više. Ako postoji stotinu besmislenih, lažnih tekstova o nekoj temi, a jedan istinit, onaj koji tako traži nikad neće dobiti istinitu informaciju“, upozorava Beck.
Dodaje da će i umjetna inteligencija promijeniti novinarstvo, ali opet to ne znači da neće trebati novinara.
Umjetna inteligencija ugrožava radna mjesta
Novinar i izvršni urednik Ideje.hr, koji prati teme o umjetnoj inteligenciji, Ivan Fischer kaže da su zbog pojave umjetne inteligencije najugroženija početnička mjesta u većini zanimanja koja zahtijevaju razmišljanje i pisanje, poput novinara na web portalima, odvjetničkih vježbenika, prevoditelja, asistenata u odnosima s javnošću.
„Veliki je problem što ljudi neće imati gdje stjecati radno iskustvo. Ako u redakciji u kojoj je do jučer radilo 12 ljudi, sada radi troje uz pomoć AI-a, gdje će se profilirati mladi novinari? U praksi su oni učili kroz male zadatke i prilike za intervjue, ali ako te prilike izostanu, neće moći razviti svoj rad“, objašnjava Fischer.
Kaže i da komercijalni portali žive od klikova i oglašivača.
„Ako korisnici idu direktno na AI, odnosno ChatGPT umjesto na portale, klikovi padaju i mediji gube prihod. Kako će se sada to riješiti, to je pitanje za regulativu. Ali, ako mediji neće preživjeti, ni umjetna inteligencija neće imati od kuda povlačiti sadržaj“, kaže Fischer.
Napominje i da, ako poslodavci i urednici budu mudri, okrenut će se proizvodnji originalnog sadržaja.
„Primjerice, idealno bi bilo da od deset mladih ljudi, troje radi na webu, a sedmero ima vremena za učenje vještina koje AI ne može zamijeniti, uključujući provjeru činjenica. AI još uvijek ‘halucinira’ previše i ne može provjeravati činjenice, a temelj novinarstva je provjera činjenica. Ako se to neće raditi, onda nam novinarstvo više ne treba“, zaključuje Fischer.
(Vijesti.ba / Fena)