Medijsko tržište, kao i tržište oglašavanja su izrazito netransparentni i gotovo je nemoguće doći do pouzdanih pokazatelja o ulaganjima u medije i oglašavanju u BiH, rečeno je danas na konferenciji „Ekonomski pritisci na medije – politika radi profita ili ekonomski pritisak radi politike“.
Menadžer Programa osnaživanja nezavisnih medija“ Radenko Udovčić, projekta u okviru kojeg je Centar za promociju civilnog društva organizirao konferenciju, kazao je da je neto plaća u Bosni i Hercegovini u julu 2020. godine iznosila 965 KM, a da je skoro polovina ispitanika u istraživanju BH novinara za 2020. godinu imala nižu platu od te.
– Novinari imaju manje plaće od prosječnih, a rade mnogo odgovorniji posao – naglasio je.
Istakao je da su se u tom periodu primanja novinara najčešće kretala između 500 KM i 1.000 KM (29 posto) te od 1.000 KM do 1.500 KM (20,8 posto), da je svaki deseti novinar (7,2 posto) imao mjesečna primanja do 500 KM, a više od 1.500 KM njih 4,9 posto.
Gledano po tipu medijskog vlasništva, dodao je Udovčić, najlošija situacija je u medijima koji su u vlasništvu nevladinih organizacija.
– U privatnim medijima situacija je nešto bolja, ali i tamo više od polovine ispitanika ima plaću nižu od prosječne, oko 54 posto. U javnim medijima, jedna trećina ispitanika ima ovakvu platu. U 2019. godini, 57,5 posto novinara je bilo stalno zaposleno, dok je njih 19,3 posto imalo status honorarnog saradnika – istakao je.
Naglasio je da su se u tom periodu primanja novinara najčešće kretala između 500 KM i 1.000 KM (oko 29 posto) te 1.000 KM i 1.500 KM (20,8 posto)
– Svaki deseti novinar imao je mjesečna primanja do 500 KM, a više od 1.500 KM njih 4,9 posto – kazao je.
Udovčić je kazao da je medijsko tržište u BiH malo i po svim zakonomjernostima ekonomije i tržišne logike ne može podnijeti ovako veliki broj medija te da mnogi mediji opstaju isključivo zahvaljujući ulaganjima iz budžeta, donatorskim sredstvima ili finansijskim ‘injekcijama’ vlasnika koji su istovremeno i vlasnici drugih profitabilnih biznisa.
– Medijsko tržište, kao i tržište oglašavanja su izrazito netransparentni i gotovo je nemoguće doći do pouzdanih pokazatelja o ulaganjima u medije i oglašavanju u BiH – kazao je.
Udovčić je naveo da još uvijek nedostaju dva ključna zakona, a to su zakon o transparentnosti medijskog vlasništva i zakon o oglašivačkoj industriji.
– Uprkos naporima medijske zajednice i NVO sektora da navedeni zakoni budu doneseni, još uvijek ne postoji politička volja za to. Pandemija COVID-19 dodatno je otežala ionako tešku ekonomsku situaciju u medijima i povećala njihovu ovisnost o izvorima finansiranja, ma ko oni bili. Ekonomski pritisci su izrazito prisutni u BiH, a ogledaju se u pritiscima na medije i pritiscima na novinare – kazao je.