Prijedlog za izmjenu pravila članstva u EU nalazi se u ranoj fazi i morale bi ga odobriti sve postojeće članice, prema riječima trojice evropskih diplomata i jednog zvaničnika EU upoznatog s diskusijama.
Ideja je da nove članice steknu puna prava tek nakon što EU reformiše način funkcioniranja, kako bi se otežalo pojedinačnim državama da blokiraju politike vetom, piše Politico.
Ovo je najnoviji pokušaj vlada koje podržavaju proširenje EU, poput Austrije i Švedske, da ožive proces proširenja koji trenutno blokiraju Budimpešta i još nekoliko prijestolnica zbog straha da bi to moglo donijeti neželjenu konkurenciju na lokalnim tržištima ili ugroziti sigurnosne interese.
EU je proširenje postavila kao strateški prioritet u svjetlu ekspanzionističke politike ruskog predsjednika Vladimira Putina, iako nastojanja da se broj članica poveća sa sadašnjih 27 na čak 30 u narednoj deceniji, otkrivaju unutrašnje podjele u bloku.
– Buduće članice trebale bi se odreći prava veta dok se ne provedu ključne institucionalne reforme, poput uvođenja kvalificirane većine u većini političkih oblasti. Proširenje ne smije biti usporeno blokadom reformi od pojedinačnih članica EU – rekao je Anton Hofreiter, predsjednik Odbora za evropska pitanja njemačkog Bundestaga.
Inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutno na putu ka članstvu, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, da uživaju mnoge pogodnosti članstva u EU, ali bez prava veta, što su vlade EU uvijek smatrale ključnim alatom za sprječavanje neželjenih politika.
Razmišljanje iza prijedloga, koji se neformalno razmatra među zemljama EU i Komisijom, jeste da se nove članice uvedu bez prava veta, barem u početku, čime bi se omogućilo fleksibilnije članstvo bez potrebe za izmjenom osnovnih ugovora EU, što mnoge vlade smatraju neprihvatljivim.
Ranije su lideri EU insistirali da je takva reforma neophodna prije nego što blok može primiti nove članice poput Ukrajine, upozoravajući na rizik od zastoja u Briselu.
Međutim, pokušaji da se ukine pravo veta i za postojeće članice naišli su na snažno protivljenje, ne samo iz Mađarske, već i iz Francuske i Holandije.
– Plan da nove članice uđu bez punih glasačkih prava osigurava da ostanemo sposobni za djelovanje čak i u proširenoj EU. Iz razgovora s predstavnicima zemalja zapadnog Balkana dobivam jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i održivim – rekao je Hofreiter.
Ovaj potez se poklapa s rastućim frustracijama u istočnoevropskim i zapadnobalkanskim zemljama kandidatima koje su provele duboke unutrašnje reforme, ali su i dalje daleko od članstva godinama nakon podnošenja zahtjeva.
U slučaju Crne Gore, pregovori o pristupanju EU počeli su 2012. godine.
– Posljednja zemlja koja je ušla u EU bila je Hrvatska prije više od deset godina, a u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo blok. Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, da se oživi ideja EU kao kluba koji još uvijek privlači zemlje – rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Zamjenik premijera Ukrajine Taras Kačka, ponovio je te zabrinutosti, pozivajući na kreativna rješenja za deblokadu proširenja EU.
Ukrajinski zahtjev za članstvo trenutno je blokiran vetom Mađarske.
– Čekanje nije opcija. Potrebno nam je rješenje ovdje i sada. Ovo je važno za Ukrajinu, ali i za Evropsku uniju. Mislim da, dok Rusija testira evropsku sigurnost dronovima, isto čini podrivanjem jedinstva EU – rekao je Kačka.
Iako je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen stavila proširenje u središte svoje strateške agende, promovirajući potencijalno članstvo Ukrajine i Moldavije do 2030. godine, zemlje EU do sada su se opirale ubrzanju procesa.
Ranije ovoga mjeseca, zemlje EU odbile su pokušaj predsjednika Evropskog vijeća Antónia Coste da pokrene proširenje.
Lideri zemalja zapadnog Balkana, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, sastat će se s evropskim liderima u srijedu u Londonu na samitu Berlinski proces fokusiranom na jačanje integracije među tim državama kao uvod u proširenje EU.
Uoči predstojeće procjene Komisije o stanju pregovora s različitim zemljama kandidatima, tzv. paketa proširenja, jedan od diplomata EU sugerirao je da bi Komisija mogla pokušati ubrzati proces proširenja pokretanjem pregovora bez traženja formalnog odobrenja svih 27 zemalja članica pri svakom koraku.
Time bi se izbjeglo davanje Orbánu prava veta u svakoj fazi pregovora. Ključno je da se u sklopu paketa proširenja očekuje i prijedlog Komisije za unutrašnje reforme EU kako bi se blok pripremio za prijem novih članica.
Zasebno, rani nacrt zaključaka za okupljanje lidera EU u Briselu u četvrtak ne sadrži nijednu referencu na proširenje, što je izazvalo bijes zemalja koje podržavaju proširenje.
Članstvo u EU često se ističe kao ključni geopolitički alat bloka protiv agresivne Rusije.
– Kada danas pogledamo proširenje, jedno je jasno – moramo biti brži, manje birokratski i efikasniji. Ako EU ne pojača svoje aktivnosti, izgubit ćemo u korist trećih aktera koji već čekaju da zauzmu naše mjesto – rekla je Claudia Plakolm, austrijska ministrica za Evropu.
Buduće članstvo u EU bilo je ključna tema na nedavnim izborima u Moldaviji, koje je dobila proevropska predsjednica Maia Sandu, dok je članstvo u EU bilo ključna motivacija za Ukrajinu još od protesta na Majdanu 2014. godine protiv ruske vlasti.
– Ukrajinci se svakodnevno bore već tri i po godine da zadrže Rusiju izvan Evrope. U Moldaviji je presudna bila vjerodostojnost evropske perspektive. Uvjerena sam da države članice to neće ugroziti – rekla je Marta Kos, komesarka za proširenje Evropske unije.
Na konferenciji za novinare u julu, njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da ne očekuje da Ukrajina postane članica EU u okviru narednog sedmogodišnjeg budžeta, koji traje do 2034. godine.
– Članstvo Ukrajine vjerovatno neće imati neposredan utjecaj na srednjoročnu finansijsku perspektivu EU – rekao je tada Merz.
(Vijesti.ba / FENA)