Norveška je svjetski lider kada je riječ o korištenju električnih automobila, koji su prošle godine činili devet od deset novih vozila prodatih u zemlji.
Mogu li druge nacije naučiti nešto iz ovog primjera?
Osloška auto-kuća Harald A Møller uvozi Volkswagene više od 75 godina, ali početkom 2024. godine oprostila se od automobila s motorima na fosilna goriva.
Sada su sva putnička vozila u njihovom salonu električna (EV).
“Mislim da je pogrešno savjetovati kupca koji danas dođe ovdje da kupi automobil s unutrašnjim sagorijevanjem (ICE), jer je budućnost električna”, kaže izvršni direktor Ulf Tore Hekneby dok obilazi automobile u salonu.
“Dug domet, brzo punjenje – teško je vratiti se nazad”, dodaje.
Na ulicama norveške prijestolnice Osla električni automobili nisu novost, već norma. Ako se osvrnete oko sebe, ubrzo ćete primijetiti da gotovo svaki drugi automobil ima “E” za “električni” na registarskim tablicama.
Nordijska zemlja sa 5,5 miliona stanovnika usvojila je električna vozila brže nego bilo koja druga država i na pragu je da postane prva koja će eliminirati prodaju novih automobila na fosilna goriva.
Prošle godine broj električnih automobila na norveškim cestama premašio je broj automobila na benzin prvi put. Kada se uključe dizelska vozila, električni automobili čine gotovo trećinu svih automobila u Norveškoj.
Prema podacima Norveške cestovne federacije (OFV), 88,9% novih automobila prodatih prošle godine bili su električni, u odnosu na 82,4% u 2023. godini. U nekim mjesecima prodaja potpuno električnih automobila bila je čak 98%, dok je kupovina novih automobila na benzin ili dizel gotovo nestala.
Za poređenje, u Velikoj Britaniji električni automobili činili su samo 20% novih registracija automobila u 2024. godini, što je i dalje rekordno povećanje u odnosu na 16,5% u 2023. godini. U SAD-u taj broj iznosi samo 8%, u odnosu na 7,6% godinu ranije.
Norveška je nesumnjivo pionir u korištenju električnih vozila, ali ova električna revolucija traje tri decenije.
“Počelo je već početkom 1990-ih”, kaže Christina Bu, generalna sekretarka Norveške asocijacije za električna vozila, dok vozi ekipu BBC-a električnim kombijem po Oslu.
Postepeno su povećavani porezi na benzinske i dizelske automobile, pa su postali mnogo skuplji za kupovinu, dok su električni automobili bili oslobođeni poreza”, navodi.
Podrška električnim vozilima prvobitno je uvedena kako bi se pomoglo dvjema norveškim kompanijama koje su proizvodile rane EV modele, Buddy (ranije Kewet) i TH!NK City. Iako su obje kompanije propale, podsticaji za ekološka vozila su ostali.
“Naš cilj je da uvijek bude isplativa opcija izabrati vozilo s nultom emisijom”, kaže Cecilie Knibe Kroglund, zamjenica ministra transporta Norveške.
Iako je Norveška veliki proizvođač nafte i plina, cilj je da se od 2025. godine svi novi automobili prodani u zemlji budu “s nultom emisijom”.
Ovaj neobavezujući cilj postavljen je još 2017. godine, a sada je nadomak ostvarenja.
“Mislim da smo već napravili tranziciju za putnička vozila”, dodaje Kroglund.
Ključ norveškog uspjeha bile su dugoročne i predvidljive politike. Umjesto zabrane vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, vlada je usmjeravala izbor potrošača. Osim penalizacije fosilnih vozila višim porezima i registracijskim naknadama, PDV i carinske pristojbe su ukinuti za niskoemisione automobile.
Pored toga, uvedeni su razni benefiti poput besplatnog parkiranja, popusta na putarine i pristupa autobuskim trakama.
Za mnoge stanovnike, poput Stålea Fyena, koji je prvi električni automobil kupio prije 15 mjeseci, prelazak na električni automobil imao je ekonomski smisao.
“Svi ovi podsticaji u Norveškoj, bez poreza na električna vozila, bili su veoma važni za nas s finansijske strane”, kaže on dok puni svoj automobil na stanici u Oslu.
Norveška sada ima više od 27.000 javnih punjača. Za poređenje, Velika Britanija, koja ima 12 puta više stanovnika, ima 73.699 punjača.
(Vijesti.ba)