Njemačka slavi Dan jedinstva sa uvijek istim pitanjem – koliko su istok i zapad zbilja jedno? I, ako jesu, zašto su ljudi na istoku toliko nezadovoljni i toliko glasaju za krajnju desnicu?, piše DW.
Zašto baš u istočnoj Njemačkoj mnogi ljudi biraju Alternativu za Njemačku AfD, stranku čiji se dijelovi smatraju ekstremističkim, ili ljevičarski populistički Savez Sare Vagenkneht?
To i slična pitanja o razlikama zapada i istoka Njemačke postavljaju se često, ali najviše o Danu njemačkog jedinstva koji se proslavlja trećeg oktobra. Tog datuma 1990. je dovršeno ponovno ujedinjenje Njemačke.
Odgovor nije lak, ali se dijelom krije u godišnjem izvještaju povjerenika Savezne vlade za istok Njemačke koji je predstavljen u Berlinu.
Izvještaj je, uz pomoć mnogih stručnjaka, sastavio povjerenik Karsten Šnajder (SPD), koji i sam dolazi iz istočnonjemačke pokrajine Tiringije.
Njegov zaključak je da je Njemačka „slobodna, ujedinjena i nepotpuna“. Zemlja se značajno promijenila od 1990. godine, navodi Šnajder.
„Demokratija po sebi favorizuje se kao glavni društveni model i na zapadu i na istoku zemlje, ali postoji nezadovoljstvo politikom i primjenom odluka“, naveo je on.
I 35 godina nakon pada Berlinskog zida i 34 godine od ujedinjenja postoje ekonomske razlike između istočnih i zapadnih pokrajina, ali je ukupno gledano dinamika pozitivna, ističe Šnajder.
Većina ljudi na istoku zemlje, nastavlja on, procjenjuje svoje ekonomsko stanje kao dobro, ali smatra da politika za njih nema razumijevanja i da demokratskim institucijama vjeruju manje nego građani na zapadu zemlje.
„Strah od promjena“
To u Libenu, gradiću u Brandenburgu, primjećuje i lokalni sveštenik Martin Litke.
„Primjećujem da se ljudi plaše promjena i da su prijemčivi za stavove ili stranke koje obećavaju da sve jednostavno može ostati kao što jeste.“
Litke kaže za DW da je na pokrajinskim izborima prije pet godina još bilo „kul“ dati glas Zelenima i zaštiti klime. Sada se sve vrti oko migracije, dodaje on: „A to opet mijenja mnogo toga.“
Povjerenik za istok Njemačke, Šnajder, kaže da ga je politički razvoj u istočnonjemačkim pokrajinama „uplašio, otrijeznio i alarmirao“.
U izvještaju potvrđuje da su u svih pet istočnonjemačkih pokrajina plate još uvijek niže nego na zapadu Njemačke. Ali, dodaje, masivno se investira, stopa nezaposlenosti je niska, a infrastruktura i javne usluge su ponegdje i razvijenije nego u zapadnim pokrajinama.
„Kolektivno nezadovoljstvo“
Šef Instituta njemačke privrede Mihael Hiter piše u svom godišnjem izvještaju da je istočna Njemačka od ujedinjenja 1990. prošla kroz „impresivan razvoj“.
„Kolektivno nezadovoljstvo, koje se vidi na biralištima, na prvi pogled nije u skladu sa ekonomskim uspjesima. Aktuelna nesigurnost i briga ljudi u regionima pogođenim transformacijom doprinose podršci AfD-u širom zemlje“, kaže ovaj ekonomski stručnjak.
Šnajder ukazuje da trend jačanja desnih populista nije ograničen samo na istočne pokrajine. I u Bavarskoj i Hesenu, AfD je na pokrajinskim izborima ostvarila jak rezultat.
U stvari, ističe Šnajder, više ne postoji „istočna Njemačka“ kao jedinstven blok. Razvoji su regionalno veoma različiti, kaže on. Ako posmatrate Njemačku sa njenih 16 pokrajina, onda su upravo istočne pokrajine Meklenburg i Brandenburg trenutno pokrajine sa najvećim privrednim rastom.
Sociolog religije Detlef Polak je u tekstu za Frankfurter algemajne cajtung pisao da se na istoku zemlje razvila određena gluhoća za dijalog. Za stranke političkog centra, poput Demohrišćana i Socijaldemokrata, teško je da utiču na stavove ljudi na istoku Njemačke, napisao je ovaj sociolog.
„Dvije trećine istočnih Njemaca ima problem sa demokratijom“
Drastičnije mišljenje o atmosferi na istoku Njemačke ima berlinski historičar Ilko-Saša Kovalčuk, koji se bavi istraživanjima diktature u bivšem DDR-u i procesom ujedinjenja.
„Polazim od toga da dvije trećine istočnih Njemaca ima problem sa demokratijom i slobodom“, ponovio je ovaj historičar u više intervjua, izazvavši debatu među istočnonjemačkim intelektualcima i političarima.
Kovalčuk obrazlaže da „ljudi na istoku do danas nisu shvatili da živimo u društvu kompromisa, a ne u društvu konsenzusa“.
Nedugo prije objavljivanja izvještaja opunomoćenika za istočnu Njemačku, njemački kancelar Olaf Šolc objavio je pomirljivu video-poruku. U njoj ističe da se ne slaže sa mišljenjem da je zemlja podijeljena nakon pokrajinskih izbora u Brandenburgu, Tiringiji i Saksoniji.
Nijemce više toga ujedinjuje nego što ih razdvaja, poručio je Šolc. „Često se mogu čuti samo ekstremna mišljenja. Ali nije stvar u tome ko viče najglasnije. Većina u društvenom centru je mnogo, mnogo veća. Mnogo je više razboritih i pristojnih“, poručio je kancelar.
Njegov povjerenik za istok Njemačke zato zahtijeva – i od svog šefa – da se ta „tiha sredina društva“ sada i ojača. Ljudi, udruženja, volonteri koji se na lokalnom nivou angažuju kako bi društvo funkcionisalo, treba da dobiju podršku, zaključuje Šnajder.
(Vijesti.ba)