Prema rezultatima obimne meta-analize objavljene u prestižnom časopisu “Communications Psychology”, razlika od samo 15 IQ bodova može povećati rizik od oboljenja za čak 22 posto. Drugim riječima, oni koji su imali nešto slabije rezultate na testovima inteligencije u mladosti, kasnije su češće završavali kod ljekara.
Psiholozi s Univerziteta u Beču analizirali su podatke iz 49 prethodnih naučnih istraživanja, koji su obuhvatili više od 2,9 miliona ljudi iz osam različitih zemalja. Naučnici su povezali rezultate testova inteligencije iz djetinjstva i mladosti sa zdravstvenim podacima iz kasnijeg života, stvarajući tako do sada najdetaljniji pregled ove teme.
Zanimljivo je da je veza između IQ-a i zdravlja bila slabija u zemljama s boljom zdravstvenom zaštitom. Također, ljudi s višim obrazovanjem, čak i ako su imali niži IQ, rjeđe su obolijevali – što pokazuje koliko obrazovanje i pristup zdravstvu mogu pomoći.
Ovi nalazi ukazuju na to da bi ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu edukaciju, posebno u ranom uzrastu, mogla smanjiti zdravstvene nejednakosti u društvu. Drugim riječima – više znanja, manje bolesti. Studija posebno naglašava koliko je važan rani razvoj kognitivnih sposobnosti, ali i koliko socijalne i obrazovne politike mogu igrati ključnu ulogu u smanjivanju ovih nejednakost
(Vijesti.ba)