CDU/CSU, predvođen Fridrihom Mercom, vodi u anketama sa 29 posto, gotovo 14 procentnih poena ispred Socijaldemokratske partije (SPD) kancelara Olafa Šolca. Međutim, Merc vjerovatno neće osigurati apsolutnu većinu.
Prema posljednjoj anketi Forsa instituta, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) povećana je na 21 posto, učvrstivši se kao druga najjača politička snaga. Ipak, AfD nema put do vlasti jer su sve ostale stranke odbile mogućnost koalicije s njima.
Analitičari predviđaju da je najizglednija opcija koaliciona vlada između Kršćanskih demokrata i Socijaldemokrata, ali zbog velikog broja neodlučnih birača i složenog njemačkog izbornog sistema, raspodjela mandata ostaje neizvjesna.
Prema istraživanju objavljenom u četvrtak, gotovo 27 posto birača nije bilo sigurno da li će glasati i za koga.
Ko ima pravo glasa?
Više od 59 miliona njemačkih građana može glasati, uključujući 2,3 miliona birača koji prvi put izlaze na izbore. Biračko tijelo je pretežno starije – 42 posto glasača ima 60 ili više godina, dok je samo 13 posto mlađe od 30 godina.
Više od sedam miliona birača je migrantskog porijekla, među kojima je više od milion njemačkih državljana turskog porijekla.
Historijski gledano, izlaznost je veća među starijim biračima, dok mladi i birači migrantskog porijekla rjeđe izlaze na izbore.
Na parlamentarnim izborima 2021. godine izlaznost je bila 76,6 posto, dok je na evropskim izborima 2024. pala na 64,8 posto.
Kako funkcioniše njemački izborni sistem?
Njemački kancelar se bira indirektno – građani biraju parlament, a potom parlament glasa o novom kancelaru.
Ako pobjednička stranka osvoji većinu u parlamentu ili uspije formirati koaliciju s apsolutnom većinom, njen kandidat postaje novi kancelar.
Njemačka koristi kombinovani izborni sistem u kojem birači daju dva glasa – jednim biraju kandidata iz svoje izborne jedinice, dok drugim glasom podržavaju političku stranku, što ima veći utjecaj na raspodjelu mandata.
Stranke moraju osvojiti najmanje pet posto ukupnih glasova ili tri direktna mandata kako bi ušle u parlament, čime se sprječava fragmentacija Bundestaga.
Ko su glavni politički akteri?
Na ovim izborima učestvuje 4.506 kandidata koji se bore za 630 zastupničkih mjesta.
Ženska zastupljenost blago je pala – među kandidatima je 1.422 žena (32 posto), dok je 2021. godine bilo 33 posto.
Od 29 stranaka koje se takmiče za ulazak u Bundestag, samo šest je stabilno iznad izbornog praga od pet posto:
CDU/CSU (Kršćanski demokrati), SPD (Socijaldemokratska partija), AfD (Alternativa za Njemačku), Zeleni, Die Linke (Ljevica), FDP (Slobodni demokrati).
Nova lijevo-populistička stranka BSW kreće se oko praga od pet posto, a ako uđe u Bundestag, mogla bi otežati Mercove planove za formiranje koalicije.
Ako i FDP i BSW pređu prag, CDU/CSU će vjerovatno morati formirati tročlanu koaliciju, jer će tradicionalne stranke imati manje mandata.
Ko bi mogao biti novi kancelar?
Prema anketi javnog servisa ZDF, konzervativni kandidat Fridrih Merc ima veću podršku od aktuelnog kancelara Šolca.
Na pitanje koga bi željeli za kancelara, 32 posto ispitanika je izabralo Merca, dok Šolca podržava samo 18 posto. Kandidat Zelenih, Robert Habek, dobio je 21 posto podrške.
Kandidatkinja AfD-a Alis Videl ima 14 posto podrške, dok je 15 posto ispitanika neodlučno.
Šta nude Kršćanski demokrati?
Merc (69) stavio je u fokus svoje izborne kampanje posrnulu ekonomiju zemlje i masovne migracije.
Kako bi oživio najveću evropsku ekonomiju, predložio je poslovno orijentisane mjere: smanjenje poreza na dobit, osiguravanje pristupačne energije te osnivanje digitalnog ministarstva koje bi vodilo reindustrijalizaciju Njemačke kroz digitalizaciju.
Obećao je uspostaviti stalne granične kontrole sa susjednim državama kako bi značajno smanjio neregularne migracije, uz ubrzavanje procedura deportacije odbijenih tražilaca azila.
Merc je izjavio da će Sirijci i Afganistanci bez pravnog statusa, kao i migranti koji su počinili ozbiljne zločine u Njemačkoj, biti deportovani u matične zemlje.
Uglavnom uživa podršku muških birača, ali nailazi na protivljenje među ženama, koje njegov politički stil doživljavaju kao arogantan i omalovažavajući prema ženama. Njegova popularnost među mladima je još niža i iznosi samo 13 posto.
Također, Merc bilježi slab rejting među biračima u istočnim njemačkim saveznim državama, gdje AfD ima najjaču bazu podrške.
Kakvu politiku vodi SPD?
Tokom kampanje, Šolc je oštro kritikovao Mercovu populističku retoriku usmjerenu ka biračima AfD-a, dok je isticao da SPD nudi praktična rješenja za ekonomske i migracijske izazove.
Kako bi povratio povjerenje birača, 66-godišnji socijaldemokratski veteran osmislio je izborni program fokusiran na ekonomski rast i socijalnu pravdu.
Njegova ključna obećanja uključuju povećanje minimalne plate na 15 eura po satu od 2026. godine, poreske olakšice za milione radnika, smanjenje PDV-a na osnovne prehrambene proizvode i snižavanje cijena energije.
Šolc je više puta upozoravao birače na pomak Kršćanskih demokrata udesno i mogućnost njihove postizborne saradnje s AfD-om.
U vanjskoj politici, Šolc je zauzeo uravnotežen stav prema Ukrajini – podržava pomoć Njemačke, ali naglašava potrebu izbjegavanja direktne vojne umiješanosti u sukob. Ostaje odlučan protiv isporuke dugodometnih projektila Taurus, koji bi mogli pogoditi ciljeve duboko unutar ruskog teritorija.
Posljednje ankete pokazuju veliko razočaranje birača prema SPD-u, koji se nadao ponavljanju Šolcovog iznenađujućeg preokreta iz 2021. godine, kada je osvojio 25,7 posto glasova uprkos tome što je samo nekoliko mjeseci prije izbora imao podršku od 15 posto.
Šta nude Zeleni?
Kandidat Zelenih za kancelara, Robert Habek (55), pozicionirao se kao pragmatični ekolog, fokusiran na ubrzanje energetske tranzicije Njemačke prema obnovljivim izvorima, uz očuvanje ekonomske stabilnosti.
Izborni program Zelenih zasnovan je na ambicioznim ciljevima zaštite klime, uključujući postizanje 100 posto klimatski neutralne energije do 2035. godine i potpuno ukidanje upotrebe uglja do 2030.
Habek se obavezao na velika ulaganja u zelene tehnologije tokom sljedeće decenije, s ciljem modernizacije industrije i infrastrukture te stvaranja održivih radnih mjesta.
Kada su u pitanju socijalna pitanja, Zeleni se zalažu za dodatno povećanje minimalne plate kako bi se nadoknadila inflacija iz prethodnih godina, zatvaranje pravnih rupa u regulaciji stanarina, smanjenje troškova gradnje i osiguravanje pristupačnog stanovanja. Također podržavaju human pristup migracijama, uz stroge i uređene imigracione procedure.
Iako Habek uživa značajno viši lični rejting od Šolca, podrška njegovoj stranci iznosi 14 posto, što predstavlja blagi pad u odnosu na 14,8 posto osvojenih glasova na izborima 2021. godine.
Kakvu politiku vodi AfD?
Kandidatkinja AfD-a za kancelara, Alis Videl, dobila je novi zamah zahvaljujući podršci američke administracije Donalda Trampa i objavama milijardera Ilona Maska na društvenim mrežama.
Prema najnovijim anketama, AfD je na putu da osvoji 21 posto glasova – historijski rekord i više nego dvostruko u odnosu na rezultat iz 2021. godine.
Tokom kampanje, 46-godišnja Videl fokusirala se na migracije i promovisala kontroverzni koncept „remigracije“ – nejasan termin koji podrazumijeva masovne deportacije imigranata.
Stranka obećava ponovno uspostavljanje graničnih kontrola, ukidanje socijalnih beneficija za izbjeglice i deportaciju odbijenih tražilaca azila u njihove matične zemlje.
Na unutrašnjem planu, AfD se zalaže za poništavanje energetske tranzicije, proširenje kapaciteta termoelektrana na ugalj, ponovno aktiviranje nuklearnih elektrana i ukidanje, kako kažu, „klimatske histerije“ Zelenih.
Kada je riječ o vanjskoj politici, stranka se zalaže za radikalnu transformaciju EU iz nadnacionalne institucije u labaviju „federaciju evropskih nacija“. Također predlaže povlačenje Njemačke iz evropske monetarne unije i uvođenje nacionalne valute.
Što se tiče NATO-a, AfD tvrdi da ostaje privržen članstvu „sve dok ne bude uspostavljen nezavisan i efikasan evropski vojni savez“. Protivi se vojnoj pomoći Ukrajini i zahtijeva ukidanje sankcija Rusiji.
(Vijesti.ba)