Prof. dr. Carole Hodge sa Univerziteta Glasgow smatra da odluka u ‘slučaju Kovačević’ osuđuje bosanske građane da žive u diskriminatornom sistemu u neodređenoj budućnosti s malo ili nimalo šansi za ulazak u euroatlantske integracije.
U slučaju da je ovaj predmet pred Evropskim sudom pozitivno riješen, donio bi ogromne promjene Bosni i Hercegovini i potaknuo povratak Bosanaca i Hercegovaca koji su sada rasuti po svijetu.
– Ja sam upoznala mnoge koji su to željeli učiniti. To bi galvaniziralo ekonomiju i dalo Bosni mnogo veću šansu da se pridruži Evropskoj uniji i NATO-u. Odluka je parodija pravde – kazala je između ostalog Hodge kao uvodničarka na današnjoj sesiji nezavisne asocijacije intelektualaca “Krug 99” u Sarajevu o temi “Slučaj Kovačević pred Evropskim sudom za ljudska prava: Pravna i politička razmatranja”.
Hodge navodi da je ispitala žalbeno ročište održano 20. novembra prošle godine te zapazila nekoliko anomalija.
– S jedne strane, saslušanje je bilo usmjereno protiv Slavena Kovačevića jer su postojale dvije takozvane ‘treće strane’ koje bi trebale biti nepristrasne. Jedna od trećih strana bila je hrvatska vlada; druga je bio visoki predstavnik. Dozvoljeno im je dodatnih pola sata da iznesu svoj argument. I visoki predstavnik i hrvatska vlada imali su interes da slučaj Kovačević ne uspije jer je trenutni sistem etno-nacionalističke diskriminacije, zajedno s promjenama Izbornog zakona od visokog predstavnika, uvedenim samo sat vremena nakon završetka općih izbora u Bosni u oktobru 2022., dodatno ojačan. Ove izborne promjene olakšale su kontrolu nad visokim ministarskim pozicijama od hrvatske etno-nacionalističke stranke HDZ u Federaciji BiH. Njihov argument je bio da su bili nedovoljno zastupljeni u Daytonskom ustavu. Na posljednjem popisu stanovništva, bosanski Hrvati činili su oko 15 posto stanovništva, ali sigurno nisu svi bosanski Hrvati etno-nacionalisti niti pristalice HDZ-a. Kroz izborne promjene koje je uveo visoki predstavnik, njihov udio u vladi Federacije znatno nadmašuje njihov broj. A interesantno je to što je hrvatska vlada donirala sto hiljada eura Evropskom sudu za ljudska prava neposredno prije novembarskog žalbenog saslušanja – kazala je Carole Hodge.
Visokog predstavnika zastupao je vrlo ugledni britanski advokat, ujedno britanski predstavnik u Venecijanskoj komisiji koja je, poput Evropskog suda za ljudska prava, dio Vijeća Evrope, što bi, kako ističe Hodge, moglo dovesti u pitanje njegovu podobnost zbog sukoba interesa.
Argument visokog predstavnika je da bi promjena Ustava u ovom trenutku dovela do povećanja političkih nemira u krhkom sigurnosnom trenutku u Bosni. Ali to je ironično, smatra Carole Hodge, budući da su nemiri eksponencijalno ojačali otkako je ovaj visoki predstavnik došao. Dakle, žalba bosanske vlade je efektivno imala podršku dvije ‘treće strane’ koje su navodno bile nepristrasne.
Tu je i pitanje sastava delegacije bosanske vlade. Jedan od sudija je pitao o etničkom sastavu delegacije. Zastupnica Mijić odgovorila je da su bili potpuno nepristrasni, da su na sudu bila prisutna tri člana bosanskog pravosuđa.
– Ono što nije objasnila jeste da su dva ministra bila ili članovi HDZ-a ili povezana s njim, a treći je bio član SNSD-a. Drugim riječima, nije bilo bošnjačkog predstavnika. Niti je bilo predstavnika Jevreja, Roma ili Ostalih, onih koji se nisu željeli identificirati s određenom etničkom grupom. Ova činjenica zapravo nije konstatovana u žalbenom postupku tako da neke sudije možda nisu bile svjesne da prisutni zvaničnici bosanske vlade ne predstavljaju većinu bosanskog stanovništva kada su donijeli svoje odluke – riječi su Carole Hodge.
Da je prvostepena presuda iz augusta 2023. godine potvrđena i bila provedena, građani Bosne i Hercegovine bi mogli slobodno glasati za kandidata po svom izboru, bez etničkih ograničenja, zaključila je, između ostalog.
(Vijesti.ba / FENA)