Kako je ova grupa navela, Grad Stolac već duže vrijeme nelegalno odlaže otpad na ovom lokalitetu.
U saopštenju ističu kako je Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona potvrdilo da gradska deponija u Stocu nema izdatu okolišnu dozvolu. To znači da se otpad odlaže mimo zakonskih propisa i bez ikakvog nadzora nad zaštitom okoliša.
Zbog navedenih činjenica, građanska grupa „Badanj“ najavljuje konkretne korake, pravne prijave protiv odgovornih osoba i institucija, obraćanje nadležnim inspekcijama, kao i organizaciju mirnih protesta na samoj lokaciji deponije.
“Kao što su predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma nedavno obišli Ljubuški, Kupres i Čapljinu, smatramo da bi sada bilo pravedno i neophodno da posjete i Stolac, gdje problemi nisu vezani za promociju turizma, već za otvorena i ozbiljna kršenja prava na zdrav okoliš”, poručuju.
Građani su uputili javan poziv ministrima i nadležnim institucijama da hitno reaguju i to ministrici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, dr. sci. Nasihi Pozder, ministru Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Kemalu Hrnjiću, te svim relevantnim tijelima i institucijama.
Oni pozivaju da što prije dođu u Stolac, obiđu sporni lokalitet, razgovaraju sa građanima i lokalnim vlastima te poduzmu hitne i konkretne mjere s ciljem zaštite okoliša i zdravlja stanovništva.
Badanj je vrlo bogato paleolitsko i višeslojno pećinsko nalazište. Prostornim planom RBIH arheološko područje Badanj je evidentirano, valorizirano kao spomenik I. kategorije od nacionalnog značaja.
Ova pećina, poznata po svojim prahistorijskim gravurama, jedno je od najvažnijih nalazišta u Bosni i Hercegovini.
Foto: Boris Trogrančić
Pećina Badanj datira iz gornjeg paleolitika, oko 13.000 do 12.000 godina prije nove ere, te je domaćin jednoj od najstarijih poznatih prahistorijskih gravura u jugoistočnoj Evropi.
Posebno značajno je bilo otkriće graviranog crteža na stijeni, koji predstavlja najstariji spomenik likovne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Dio crteža je uništen, pretpostavlja se, još za vrijeme paleolitskog doba.
Osim gravure, u pećini su nađene i mnoge kremene i koštane rukotvorine.
Ovakvo postupanje lokalnih vlasti, koje prostor od izuzetne prirodne i kulturne vrijednosti pretvaraju u deponiju, pokazuje krajnji nemar prema javnom dobru i zdravlju građana.
Umjesto da pećinu Badanj i okolinu zaštite i promovišu kao nacionalno blago, nadležni je neodgovorno degradiraju. Takav odnos prema okolišu i kulturnoj baštini nedopustiv je i zahtijeva hitnu reakciju.
(Vijesti.ba)
IZVOR