Otapanje svjetskih ledenjaka ubrzalo se u posljednjoj deceniji, rekli su naučnici, upozoravajući da bi u nadolazećim godinama ono moglo biti brže nego što se ranije očekivalo i povećati nivo mora.
Svjetski ledenjaci, koji su važni regulatori klime, ubrzano se tope kako se svijet zagrijava.
U prvoj globalnoj procjeni takve vrste, međunarodni tim istraživača otkrio je nagli porast otapanja u protekloj deceniji, s oko 36 posto više izgubljenog leda u razdoblju od 2012. do 2023. nego u godinama od 2000. do 2011.
Godišnje izgubimo leda koliko bi ljudi potrošili vode za 30 godina
U prosjeku se godišnje izgubi oko 273 milijarde tona leda – što je jednako potrošnji vode svjetske populacije za 30 godina, rekli su.
Nalazi su “šokantni” ali ne i potpuno iznenađujući jer globalne temperature rastu s emisijom stakleničkih plinova, rekao je Michael Zemp, profesor na Univerzitetu u Zürichu, koji je bio koautor procjene objavljene u časopisu Nature.
Sve u svemu, istraživači su otkrili da su svjetski ledenjaci izgubili oko pet posto svog volumena od prijelaza stoljeća, s velikim regionalnim razlikama koje se kreću od dva posto gubitka na Antarktici do čak 40 posto u evropskim Alpama.
Zemp je rekao da ih regije s manjim ledenjacima brže gube, a mnogi “neće preživjeti ovo stoljeće”.
Istraživanje – koje su koordinirali Svjetska služba za praćenje ledenjaka (WGMS), Univerzitet u Edinburghu i istraživačka grupa Earthwave – bio je pokušaj da se objedine terenska i satelitska mjerenja kako bi se stvorila “referentna procjena” za praćenje gubitka leda.
Otapanje brže nego što se očekivalo
Zemp, koji vodi WGMS, rekao je da zapažanja tima i nedavne studije modeliranja sugeriraju da će otapanje ledenjaka u ovom stoljeću biti brže od projekcija u najnovijoj procjeni klimatskih stručnjaka IPCC-a Ujedinjenih naroda.
“Stoga se suočavamo s većim porastom nivoa mora do kraja ovog stoljeća nego što se prije očekivalo”, rekao je za AFP, dodajući da bi gubitak ledenjaka također utjecao na zalihe slatke vode, posebno u centralnoj Aziji i centralnim Andama.
Ledenjaci su drugi najveći doprinositelj globalnom porastu nivoa mora – nakon porasta uzrokovanog širenjem morske vode kako se zagrijava.
Skoro dva centimetra porasta nivoa mora koji se pripisuje otapanju ledenjaka od 2000. znači da će gotovo četiri miliona ljudi više na svjetskim obalama postati ranjivi na poplave, procjenjuju naučnici.
Za sada manji ledenjaci najviše doprinose porastu nivoa mora, ali Martin Siegert, profesor sa Univerzitetu u Exeteru koji nije bio uključen u studiju, rekao je da je istraživanje “zabrinjavajuće”.
Ne govorimo o centimetrima, već o metrima
To je zato što predviđa daljnje gubitke ledenjaka i može pokazati kako golemi ledeni pokrivači Antarktika i Grenlanda reaguju na globalno zagrijavanje.
“Ledene ploče sada gube masu sve više – šest puta više nego prije 30 godina – a kada se promijene, prestajemo govoriti o centimetrima i počinjemo govoriti o metrima”, rekao je.
Ledenjaci su decenijama bili ključni predvodnici klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, a podaci WGMS-a sežu više od jednog stoljeća unazad.
U 20. stoljeću procjene su se temeljile na terenskim mjerenjima na nekih 500 ledenjaka.
Nedavno su sateliti omogućili naučnicima da bolje prate promjene na 275.000 svjetskih ledenjaka koristeći kamere, radare, lasere i metode za procjenu Zemljine mase.
U januaru su Ujedinjeni narodi rekli da je spašavanje svjetskih ledenjaka važna “strategija preživljavanja” planeta.
Da biste to učinili, “morate smanjiti emisije stakleničkih plinova, to je jednako jednostavno i komplicirano”, rekao je Zemp.
“Svaka desetina stupena zagrijavanja koju izbjegnemo štedi nam novac, spašava nam živote, spašava nas od problema.”
(Vijesti.ba / HINA)