Riječ je o vrsti Titanoboa cerrejonensis, najvećoj zmiji koju su paleontolozi do sada pronašli.
Na području današnje Kolumbije nekada je živjela zmija veća od gradskog autobusa i teža od malog automobila. Bila je to vrsta Titanoboa cerrejonensis, najveća zmija koju su paleontolozi ikada pronašli. Procjenjuje se da je bila duga oko 13 metara i teška više od tone. Ovaj džinovski gmizavac važan je ne samo zbog svoje veličine, već i zbog informacija koje pruža o klimi i evoluciji nakon masovnog izumiranja koje je uslijedilo nakon nestanka dinosaurusa, piše Forbes.
Prvi fosil Titanoboe otkriven je 2009. godine na području rudnika uglja Cerrejón u departmanu La Guajira na sjeveru Kolumbije. Naučnici su u početku vjerovali da pronađeni pršljenovi pripadaju krokodilu, ali je struktura kostiju pokazala da je riječ o zmiji.
Studija objavljena iste godine u časopisu Nature opisala je ukupno 28 otkrivenih fosila, što je omogućilo preciznu rekonstrukciju njene veličine. Pršljenovi titanoboe bili su gotovo dvostruko širi od pršljenova najvećih živih anakondi.
Istraživači su se tada suočili s pitanjem zašto je evolucija proizvela tako ogromnog gmizavca. Budući da zmije ne regulišu vlastitu tjelesnu temperaturu, njihova veličina zavisi od toplote okoline. Na osnovu dimenzija fosila, naučnici su zaključili da je područje tadašnje Kolumbije imalo prosječne temperature između 30 i 34 °C, znatno više nego u današnjim tropskim regijama. Titanoboa je tako služila kao neka vrsta „živog termometra“ paleocenske epohe.
Zmija je bila na vrhu lanca ishrane. U periodu nakon nestanka dinosaurusa sisari su bili mali, uglavnom teški svega nekoliko kilograma, pa je Titanoboa lovila druge velike gmizavce. Fosili ukazuju da je živjela u ekosistemu punom džinovskih životinja: pronađene su, na primjer, kornjače s oklopom širine oko 1,5 metara (Carbonemys cofrinii) i gmizavci slični krokodilima dugi oko šest metara (Acherontisuchus guajiraensis).
Stručnjaci vjeruju da je Titanoboa iz zasjede vrebala svoj plijen u vodi, slično današnjim anakondama, oslanjajući se na prikrivenost i snažan stisak. Njena veličina vjerovatno joj nije dopuštala brze napade, ali je mogla stvoriti dovoljan pritisak da zgnječi rebra velikih gmizavaca.
Međutim, Titanoboa nosi i upozorenje. Ako globalne temperature nastave rasti, ponovo bi se mogli pojaviti uslovi koji bi pogodovali većim vrstama hladnokrvnih životinja i promijenili čitave ekosisteme.
(Vijesti.ba)