Naučnici su došli do fascinantnog otkrića koje bi moglo promijeniti naše razumijevanje jednog od najčešćih karcinoma na svijetu.
Uobičajena vrsta humanog papiloma virusa (HPV), poznata kao beta-HPV, mogla bi biti znatno opasnija nego što se dosad vjerovalo, piše Science Alert. Dok se ranije smatralo da ovaj virus samo pogoršava oštećenja kože uzrokovana UV zračenjem, nova studija ukazuje na to da on može direktno preuzeti kontrolu nad stanicama i potaknuti rast raka.
Do ovih spoznaja došlo se kroz studiju slučaja 34-godišnje žene koja se borila s karcinomom skvamoznih stanica (cSCC) na čelu. Uprkos operacijama i imunoterapiji, tumori su joj se uporno vraćali.
Detaljna genetska analiza otkrila je šokantan uzrok: beta-HPV se integrisao direktno u DNK njezinih tumorskih stanica, gdje je proizvodio proteine koji su poticali napredovanje bolesti. Ovo je prvi put da je zabilježeno kako se beta-HPV integriše u staničnu DNK i aktivno učestvuje u održavanju karcinoma.
Pacijentica iz studije imala je rijedak nasljedni imunološki poremećaj koji je sprječavao njezine T-stanice, ključne borce protiv infekcija, da napadnu HPV. Iako je njezin organizam i dalje mogao popravljati oštećenja od UV zračenja, oslabljeni imunitet otvorio je vrata virusu i omogućio mu da preuzme kontrolu, prenosi Index.hr.
Zbog toga se borila i s drugim problemima uzrokovanim HPV-om, poput bradavica na koži i u ustima. “To sugeriše da možda postoji više ljudi s agresivnim oblicima cSCC-a koji imaju temeljni imunološki defekt i mogli bi imati koristi od tretmana usmjerenih na imunološki sistem”, izjavila je imunologinja Andrea Lisco iz američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti (NIAID).
Kada je otkriven pravi uzrok bolesti, liječnici su primijenili ciljanu terapiju. Pacijentica je primila transplantaciju matičnih stanica koštane srži kako bi se njezine disfunkcionalne T-stanice zamijenile zdravima.
Liječenje je bilo izuzetno uspješno – ne samo da je agresivni rak kože nestao, već i svi drugi problemi povezani s HPV-om. Tokom trogodišnjeg praćenja, bolest se nije vratila. “Ovo otkriće i uspješan ishod ne bi bili mogući bez kombinovane stručnosti virologa, imunologa, onkologa i specijalista za transplantaciju, koji svi rade pod istim krovom”, naglasila je Lisco.
Ova studija ne umanjuje opasnost od UV zračenja kao glavnog uzročnika raka kože, ali jasno pokazuje da postoje i drugi faktori. U rijetkim slučajevima kod osoba s oslabljenim imunitetom, inače bezopasni virusi mogu imati razorne posljedice.
Otkriće naglašava važnost personaliziranog pristupa liječenju raka, koji se pokazuje učinkovitijim od generičkih metoda. Nada leži i u uspjehu borbe protiv srodnog alfa-HPV-a, uzročnika raka grlića maternice, gdje je vakcinisanje drastično smanjilo smrtnost.
“Ovo otkriće moglo bi potpuno promijeniti način na koji razmišljamo o razvoju, a posljedično i liječenju, cSCC-a kod ljudi koji imaju zdravstveno stanje koje kompromituje imunološku funkciju”, zaključila je Lisco.
(Vijesti.ba)