Sve veći broj komaraca sve se češće oslanja na ljudsku krv kao glavni izvor hrane, a naučnici upozoravaju da je čovjek svojim djelovanjem u velikoj mjeri odgovoran za taj trend.
Novo istraživanje provedeno u Brazilu pokazuje da s opadanjem bioraznolikosti raste vjerovatnoća da će komarci za obrok izabrati upravo ljude, jer im nestaje drugih prirodnih domaćina, piše Science Alert.
Studiju su proveli istraživači sa Federalnog univerziteta u Rio de Janeiru i Instituta Oswaldo Cruz, koji su u dva prirodna rezervata u Atlantskoj šumi postavili svjetlosne zamke za insekte. Na tim lokacijama zabilježene su 52 vrste komaraca, a iz uzorka od više od 1.700 jedinki izdvojene su ženke koje su se prethodno hranile krvlju. Kod 24 jedinke pronađena je DNK koja se mogla precizno identificirati.
Analiza je pokazala da je u čak 18 uzoraka pronađena ljudska DNK, što ukazuje na snažnu dominaciju ljudi kao izvora hrane. Sljedeća najzastupljenija grupa bile su ptice, s krvlju šest različitih ptičijih vrsta, dok su tragovi krvi vodozemaca, glodara i pasa pronađeni u samo po jednom slučaju.
„Ovdje jasno pokazujemo da vrste komaraca koje smo zabilježili u preostalim dijelovima Atlantske šume imaju izraženu sklonost hranjenju ljudskom krvlju“, izjavio je biolog Jeronimo Alencar s Instituta Oswaldo Cruz.
Kao jedan od glavnih razloga naučnici navode ubrzanu deforestaciju, zbog koje se broj divljih životinja smanjuje, dok se prisustvo ljudi u tim područjima povećava. „S manje dostupnih prirodnih opcija, komarci su primorani tražiti nove izvore krvi. Ljudi im postaju najčešći i najdostupniji domaćini“, pojasnio je mikrobiolog Sergio Machado sa Federalnog univerziteta u Rio de Janeiru.
Istraživači naglašavaju da su potrebne dodatne i detaljnije analize, uključujući unaprijeđene metode hvatanja insekata. Svjetlosne zamke, kako navode, češće privlače gladne komarce, dok se oni koji su se nedavno hranili teže hvataju jer se povlače na mirna mjesta za odmor.
Bolje razumijevanje prehrambenih navika komaraca moglo bi imati važnu ulogu u unapređenju strategija za sprečavanje širenja zaraznih bolesti koje ovi insekti prenose. Rezultati istraživanja objavljeni su u naučnom časopisu Frontiers in Ecology and Evolution.
(Vijesti.ba)