Međutim, sada su istraživači sa Medicinskog fakulteta Wake Forest University u Winston-Salemu, Univerziteta Kolumbija i Univerziteta u New Yorku započeli su eksperimente sa idejom da ojačaju ili oslabe pamćenje.
Sjećanja se stvaraju kada osoba ima iskustvo koje aktivira neurone mozga i što je neko više izložen iskustvu, veze između neurona postaju jače, ali oni također mogu oslabiti tokom vremena, što dovodi do zaboravljanja, prenosi “Science news”.
Neuronaučnik Robert Hampson sa Medicinskog fakulteta Wake Forest University i njegov tim kolega su otkrili da bi primjena električnog udara na mozak mogla pomoći ljudima da formiraju jača sjećanja.
“Volim da vidim ideju da mogu da izvučem sjećanje, pohranim ga, pogledam ga, ispitam”, kaže Hampson.
Tim je snimio električnu aktivnost u hipokampusu – moždanoj strukturi uključenoj u pamćenje – devet osoba sa epilepsijom koje su imale moždane implantate. Dok su volonteri radili test memorije zasnovan na slikama, tim je dokumentovao obrasce pokretanja neurona koji su povezani sa viđenjem određenih slika.
Zatim je grupa primijenila male električne udare koji su oponašali te obrasce na hipokampusu kod osam drugih dobrovoljaca dok su radili isti test pamćenja.
Sjećanja tih učesnika na slike uparene sa malim trzajima poboljšala su se za 35 do 40 posto.
“U budućnosti, moždani implanti bi mogli da isporuče male udare kako bi pomogli u jačanju pamćenja kod ljudi sa Alzheimerovom bolešću ili povredama mozga”, kaže Hampson.
Drugi naučnici ispituju da li je moguće pomoći ljudima da zaborave određena sjećanja.
Iskustva mogu promijeniti način na koji se neuroni povezuju jedni sa drugima.
Mnogi istraživači smatraju da promjene u ovim vezama kodiraju ili čuvaju sećanje na iskustvo.
Neuronaučnik Samuel Shaher sa Univerziteta Kolumbija i njegov tim, proučavali su neurone mekušaca zvanih morski zečevi: dva senzorna neurona, svaki povezan sa istim motornim neuronom, koji kontroliše kretanje mišića.
Svaka veza je moderirana različitim oblikom molekula koji se zove PKM.
Stimulisanjem ovih ćelija u laboratorijskim posudama i inhibicijom jedne vrste PKM molekula, tim bi mogao selektivno blokirati vezu bez utjecaja na drugu.
“Nalazi nagovještavaju da je moguće izbrisati neka sjećanja, a druga ostaviti netaknuta.”
Shaher objašnjava da bi jednog dana, nove terapije mogle nagovoriti ljudske neurone da zaborave neželjena sjećanja.
“To bi bilo korisno za liječenje posttraumatskog stresnog poremećaja u kojem traumatska sećanja izazivaju um da poveže neutralno iskustvo sa opasnim, ali ne želite da izbrišete neke činjenice povezane sa lošim događajem koje bi mogle biti korisne”, rekao je on.
Neuronaučnik sa Univerziteta u New Yorku Andre Fenton kaže da je etika manipulisanja sjećanjima ljudi “veoma trnovita”.
“Naša proživljena iskustva i sjećanja na njih, čine nas onim što jesmo. Promjena sjećanja neke osobe može na neki način dovesti do toga da ona bude druga osoba i zato moramo da nastavimo veoma pažljivo”, kaže Fenton.
(Vijesti.ba)