Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović poručio je da Deklaracija ‘Svesrpskog sabora’, kao tema s dubokim implikacijama na političku stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine odnosno regiona, zahtijeva odgovor jer u tom dokumentu dominiraju elementi velikodržavnih ambicija; jer se nominalno poziva na Dejtonski sporazum a u suštini, razrađuje njegovo rušenje.
– To je najopasniji dokument velikosrpske politike u ovom stoljeću s antidejtonskim i antidržavnom dimenzijom – naveo je u Bećirović u poruci koju je šef njegovog kabineta Alija Kožljak prenio danas učesnicima naučnog skupa u Sarajevu o temi „Instrumentalizacija i politizacija nacionalnih prava: Deklaracija ‘Svesrpskog sabora’ kao kontinuitet velikodržavne politike“.
– Deklaracija je opasan velikodržavni programski dokument, prijetnja ne samo miru u regionu već teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine – naglasio je Bećirović.
Naučni skup održan je u Rektoratu Sarajevskog univerziteta u organizaciji Instituta za istraživanje zločina, institucije koja je članica Univerziteta.
Muamer Džananović, direktor Instituta, rekao je novinarima da je ovaj skup upriličen svjesno na datum kad se u manjem bh. entitetu obilježava neustavni ‘dan RS’. Upriličen je da bi organizatori pokazali kako su zvanične politike Beograda i manjeg bh. entiteta potpuno na tragu onoga što se dešavalo 9. janauara 1992. godine, kada je i proglašena tadašnja ‘srpska republika Bosna i Hercegovina’.
– Dakle, na tragu su i slijede put Karadžića, Krajišnika, Biljane Plavšić i drugih presuđenih ratnih zločinaca. Što se tiče Deklaracije „Svesrpskog sabora“, mi smo kao institucija osjetili potrebu da pokažemo društrvenu i akademsku odgovornost s obzirom na to da se brojni članovi Deklaracije implementiraju. Ono što je određena razlika u odnosu na velikodržavnu politiku koja traje u kontinuitetu jeste da se ovom deklaracijom potpuno homogenizira prostor Republike Srbije i bh. entiteta RS, ne samo u kulturnom, simboličkom, obrazovnom, nego u svakom drugom, političkom i pravnom smislu – rekao je Džananović.
Zastupnik u Narodnoj skupštine RS Ramiz Salkić, govoreći o obilježavanju neustavnog ‘dana RS’, izjavio je da Tužilaštvo BiH nije uradilo posao u vezi s ranije podnesenim krivičnim prijavama za učinjeno krivično djelo obilježavanja tog dana.
– Mi podsjećamo na naše krivične prijave i pozivamo da poduzmu korake kako bi preduprijedili nova činjenja krivičnih djela. Ovo obilježavanje danas je pokazalo da Tužilaštvo nije uradilo svoj posao, ali uslijedit će i nove krivične prijave. Dakle, Tužilaštvo će prije ili kasnije morati to uraditi. Srbija kao potpisnica Dejtonskog sporazuma, država koja je učestvovala u međunarodnom oružanom sukobu na tlu Bosne i Hercegovine, presuđena da nije spriječila genocid i nije kaznila počinioce genocida, nastavlja da krši Dejtonski sporazum, podstiče separatizam, podstiče bosanske Srbe da vode separatističku politiku ne poštujući odluke Ustavnog suda BiH, dakle ne poštujući suverenitet BiH. Zato je vrlo bitno ovdje istaći da bi visoki predstavnik trebao da preduzme korake na suspenziji sporazuma o paralelnim vezama Srbije i entiteta RS kako bi se Srbija na neki način disciplinirala – rekao je Salkić.
Ćamil Duraković, potpredsjednik RS, izjavio je da za Bošnjake u tom entitetu, ono što proživljavaju svakog dana jeste življenje elemenata „famozne deklaracije svesrpskog sveta“
– Bošnjaci od kraja rata to proživljavaju, kroz različite oblike diskriminacije, represije. Očito da je neokolicina nas i svih drugih Bosanaca i Hercegovaca koji ne razmišljaju tako kako misli režim u Banja Luci, potpomognut zvaničnom Srbijom, što vidimo i na djelu – evo 8. i 9. januara su zvaničnici Srbije došli da otvoreno kažu da je pola Bosne i Hercegovine isključivo ili je tendencija da bude, eskluzivitet jednog naroda – rekao je Duraković.
– Bošnjaci, iako manjinski narod u RS-u a konstitutivan, možda su jedini garant da država Bosna i Hercegovina ima perspektivu u vidu kakav zagovara većina Bosanaca i Hercegovaca o cjelovitoj, nedjeljivoj državi po mjeri svih njenih građana – poručuje Duraković.
Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, odgovarajući na novinarsko pitanje da li Bosna i Hercegovina kasni u odgovoru na Deklaraciju ili je riječ o tridesetogodišnjem kašnjenju budući da su smjernice iscrtane već 9. januara 1992., odgovario je da je riječ o trodecenijskom kašnjenju u smislu da „zaboravljamo šta je sadržaj politike koja teži da integriše i politički, kulturni, ali i teritorijalni okvir u srpsku hegemonističku cjelinu koja se u velikoj mjeri ogleda u nečemu što je zapravo idejni koncept iz Rusije, takozvani koncept ‘ruskog svijeta’.
– U Deklaraciji smo samo dobili iscrtan srpski svijet mada se on tu ne spominje eksplicitno, koji teži da pozicionira, u prvom redu entitet Republika Srpska kao ključnu tačku preko koje će se realizirati ideja srpskog svijeta i stvoriti u nekom višedecenijskom periodu pod povoljnijim globalnim geopolitičkim okolnostima koje bi zaista mogle doći imajući u vidu razne političke revizioniste koji su trenutno ili u međuvremenu došli na vlast u ključnim svjetskim zemljama i to je nešto što nas treba voditi ka konkretnim zaključcima i mjerama – rekao je Turčalo.
Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu Sarajevskog univerziteta, također učesnik današnje naučne konferencije, kazao je da Deklaracija ‘Sverspskog sabora’ nije ostala mrtvo slovo na papiru, u zadnjih šest mjeseci su vlasti RS donijele nekoliko zakona i podzakonskih akata s ciljem usvojene deklaracije te zaključile pet memoranduma i jednu mapu puta. Osim toga, formirano je nekoliko institucija uključujući parlamentarni forum RS-a i Republike Srbije te najavljena obnova energetskog komiteta i uspostavljeno nekoliko potkomiteta za realizaciju mape puta u oblasti rudarstva i energetike.
– Deklaracija, svojim slovom, kao i zaključci koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, očigledno su protivni Dejtonskom sporazumu a naročito dejtonskom ustavu BiH jer suštinski negiraju karakteristike države Bosne i Hercegovine, njen suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet – kazao je Išerić.
Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, organizirajući naučni skup “Instrumentalizacija i politizacija nacionalnih prava: Deklaracija ‘Svesrpskog sabora’ kao kontinuitet velikodržavne politike”, naveo je ranije da je osnovni cilj detaljna analiza izazova koje Deklaracija postavlja pred suverenitet Bosne i Hercegovine uz formulisanje konkretnih preporuka za adekvatan odgovor na državne, regionalne i međunarodne izazove.
– Deklaracija “Svesrpskog sabora” predstavlja kontinuitet velikosrpske politike i institucionalizaciju koncepta “srpskog sveta”. Usmjerena je na stvaranje homogenog prostora kroz identitetsko ujednačavanje koristeći simboličke, kulturne i obrazovne elemente, kao i sektore poput energetike i saobraćaja. Putem institucionalne i infrastrukturne povezanosti, Srbija nastoji sistemski homogenizirati vlastiti državni prostor i prostor bosanskohercegovačkog entiteta Republiku Srpsku, čekajući povoljan geostrateški trenutak za realizaciju velikodržavnih ciljeva – kazao je ranije u razgovoru za Federalnu novinsku agenciju direktor Instituta Muamer Džananović.
(Vijesti.ba / FENA)