Napad na Rusiju jača poziciju Ukrajine u mogućim mirovnim pregovorima, a Kijev bi u njima želio koristiti već isprobani okvir, koji bi mogao funkcionisati usprkos tome što Kremlj odbija poslati svoje diplomate na sastanke licem u licem, javlja Politico.
Naime, model mirovnih pregovora o kojem se sve više raspravlja u Kijevu nadahnut je sporazumom iz jula 2022., koji je Ukrajini omogućio nastavak izvoza žitarica Crnim morem. U okviru tog diplomatskog formata Rusija i Ukrajina radile su na zasebnim sporazumima, pod nadzorom UN-a i Turske kao posrednika, ali bez direktnog sporazuma Moskve i Kijeva, prenosi Index.
U Kijevu vjeruju da je munjevit udar njegovih trupa preko granice u rusku regiju Kursk ojačao pregovaračku poziciju Ukrajine.
“U regiji Kursk možemo jasno vidjeti kako se koriste vojni alati da bi se uvjerilo Rusiju da uđe u pošten pregovarački proces”, rekao je krajem prošle sedmice savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak.
Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da nije raspoložen za razgovor.
“O kakvim pregovorima možemo razgovarati s ljudima koji neselektivno napadaju civilno stanovništvo, civilnu infrastrukturu ili pokušavaju stvoriti prijetnje nuklearnim postrojenjima? O čemu uopće možemo razgovarati s njima?” rekao je Putin bez trunke ironije.
Pritom je, naime, zanemario da je Rusija sravnila sa zemljom niz ukrajinskih gradova i sela, ubila hiljade civila i pribjegavala ucjenama oko nuklearne elektrane Zaporižja, koja je pod ruskom okupacijom.
Crnomorski model premostio bi tu slijepu ulicu, rekla su dva visoka ukrajinska zvaničnika za Politico.
“To je plan kojem težimo”, rekao je zvaničnik blizak uredu ukrajinskog predsjednika, koji je želio ostati anoniman.
Osnova ukrajinskih zahtjeva je plan od 10 tačaka koji je izradio predsjednik Volodimir Zelenski još 2022. godine. Taj plan pokriva niz tema kao što su prehrambena i energetska sigurnost, obnova teritorijalnog integriteta Ukrajine i povlačenje ruskih snaga.
Taj format pregovora sada “gura” Andrij Jermak, šef ureda Zelenskog i glavni vanjskopolitički zvaničnik Ukrajine. On je za Evropsku pravdu rekao da Ukrajina uspostavlja 10 radnih grupa, u čijem radu će učestvovati ambasadori i stručnjaci, a izradit će akcijske planove i odrediti rokove.
Jermak je također istakao crnomorski dogovor kao potencijalni format:
“Nismo imali pregovore s Rusijom. Imali smo pregovore s Turskom i UN-om, a oni su pregovarali s Rusijom. Bio je to uspjeh. Koridor je funkcionisao godinu dana – bilo je puno problema, ali je uspjelo. Mogli bismo ponovno koristiti sličan format.
No pred Kijevom je još dug put. Mora raditi na zajedničkom mirovnom planu sa zemljama koje su se složile pomoći u implementaciji triju početnih tačaka mirovne formule – nuklearne, odnosno energetske sigurnosti, sigurnosti opskrbe hranom i povratka zarobljenika – koje su dogovorene tokom prvog mirovnog summita u Švicarskoj u junu.
Zelenski želi da zajednički mirovni prijedlog proiziđe iz sastanaka koje je Ukrajina inicirala tokom tog summita. Države naklonjene Rusiji koje učestvuju u implementaciji mirovnog programa svoje bi prijedloge trebale predstaviti Moskvi tokom drugog mirovnog summita, koji Kijev želi organizovati do kraja ove godine.
Ali Rusija je već rekla da neće doći na taj summit i nazvala mirovnu formulu Ukrajine “potpuno neprihvatljivom” za Kremlj. Tako su Ukrajinci zaključili da je Moskvi potrebno malo ohrabrenja, pa su poručili da će napadi na Rusiju prestati kad se osiguraju “pošteni pregovori”.
“Što prije Rusija pristane na obnovu pravednog mira, posebno na temelju mirovne formule koja vodi do takvog mira, to će prije prestati napadi ukrajinskih odbrambenih snaga na ruski teritorij”, rekao je prošle sedmice na brifingu u Kijevu Georgij Tihi, glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova.
Turska ne skriva da želi ponovno djelovati kao posrednik u osiguravanju mirovnog sporazuma.
“Turska je, kao i uvijek, spremna olakšati proces”, rekao je ministar vanjskih poslova Hakan Fidan u junu pa dodao: “Nećemo bježati od novih napora.”
Politico je kontaktirao tursko ministarstvo vanjskih poslova za dodatne komentare, ali nije dobio odgovor.
(Vijesti.ba)