Ovako nagle promjene vremena mogu značajno uticati na naše zdravlje, često dovodeći do sezonskih bolesti ili pogoršanja hroničnih zdravstvenih problema.
Bilo da se radi o naglom padu temperature, porastu vlažnosti ili promjeni kvaliteta vazduha, ove promene mogu da oslabe naš imunitet i sposobnost tijela da se prilagodi.
Glavobolje i migrene
Glavobolje ili migrene povezane sa vremenskim prilikama su prilično česte, a njihova težina može varirati od osobe do osobe. Ako otkrijete da ste osjetljivi na promene vazdušnog pritiska ili vlažnosti, pokušajte da ugasite svjetla u prostoriji, pa čak i da zaspite. Tople ili hladne obloge koje se stavljaju na glavu i vrat takođe mogu pomoći, kao i male količine kofeina u ranim fazama migrene.
Vaš ljekar vam može dati lijekove za olakšanje i preporučiti promene u načinu života. Važne su i dnevne rutine – vježbanje, rutina prije spavanja i obroci u isto vrijeme svaki dan. Prije svega je važno da ostanete hidrirani, regulišete izložđenost stresu i vodite dnevnik tako da vremenom možete uočiti obrasce.
Kardiovaskularni problemi
Nagle promjene temperature mogu uticati i na kardiovaskularni sistem. Izlaganje niskim temperaturama može izazvati suženje krvnih sudova, povećanje krvnog pritiska i veće opterećenje srca. Ovo može biti posebno opasno za ljude sa već postojećim srčanim oboljenjima. Važno je pratiti krvni pritisak, izbjegavati nagle promjene temperature i tražiti medicinsku pomoć ako su prisutni simptomi kao što su bol u grudima, kratak dah ili palpitacije.
Bolovi u mišićima i zglobovima i povrede
Poznato je da vremenske promjene dovode do pogoršanja upale, simptoma artritisa i bolova u zglobovima. Hladniji vazduh može podstaći ukočenost zglobova. Topliji vazduh može da umiri bolove – ali takođe podstaći će vas da izađete napolje i pa su i mogućnosti povreda češće. Dakle, iako se bol u zglobovima umiri, budite obazrivi tokom boravka na otvorenom i tokom fizičkih aktivnosti.
Lijekovi bez recepta mogu privremeno ublažiti bolove, a lagane vježbe mogu pomoći u ublažavanju artritisa i upale zglobova. Kretanje je ključno, samo zapamtite da aktivnost ne mora da bude naporna. Petnaestominutna šetnja napolju je dovoljna za podmazivanje zglobova, povećanje nivoa energije i poboljšanje raspoloženja.
Infekcije gornjih disajnih puteva
Bol u grlu i sinusima, prehlada i gripa su najčešće bolesti gornjih disajnih puteva koje mogu biti izazvane promjenama vremena. Ukoliko ste u osjetljviim grupama, seonska vakcinacija protiv gripa može biti od pomoći kao i adekvatno oblačenje kako biste pomogli svom tijelu da održi temperaturu.
Preventivne mjere
Kako biste zaštitili svoje zdravlje, važno je da poštujete ove preventivne mjere.
Ojačajte imuni sistem – Pijte dosta vode da biste ostali hidrirani i zaštitili prirodne odbrambene sposobnosti organizma. Takođe, uključite u svoje obroke voće, povrće, orašaste plodove i nemasne proteine koji jačaju imunitet.
Obucite se u skladu sa vremenom – Tokom hladnih mjeseci nosite slojevitu odjeću koja zadržava toplotu i spriječava nagle temperaturne promjene. Tokom vlažnih mjeseci nosite lagane, prozračne tkanine da biste izbegli pregrijavanje.
Briga o respiratornom zdravlju – Održavajte optimalnu vlažnost u prostorijama da biste sprečili suhi vazduh koji iritira disajne puteve. Kada je kvalitet vazduha loš, boravite u zatvorenom prostoru.
Ostanite aktivni – Redovno vežbanje poboljšava imunitet i opšte zdravlje. Zimi, birajte vežbe u zatvorenom prostoru da biste izbjegli izlaganje nepovoljnim uslovima.
Dajte prioritet mentalnom zdravlju – Provodite vrijeme na otvorenom tokom dana da biste poboljšali raspoloženje i regulisali cikluse spavanja. Ako imate sklonost ka sezonskom afektivnom poremećaju, konsultujte se sa svojim ljekarom o najboljim opcijama koje vam mogu pomoći.
Kada bi trebalo da se javite ljekaru?
Dok se mnogi zdravstveni problemi povezani sa vremenskim prilikama mogu riješiti kod kuće, određeni simptomi zahtijevaju medicinsku pomoć.
(Vijesti.ba)