Temperaturni rekordi, jugo s fenskim utjecajem, visok atmosferski pritisak obilježili su ljeto do početka augusta. Većina smatra da visoke temperature smetaju samo starijim građanima, ali kolapsna stanja od posljedica pregrijavanja doživljavaju dobro utrenirani, mladi ljudi.
Toplotni udar je stanje opasno po život koje nastaje zbog dugotrajne, prekomjerne izloženosti toplini pri čemu se osoba ne može dovoljno znojiti da snizi tjelesnu temperaturu.
Duže izlaganje suncu dovodi do sunčanice pogotovo kad je potiljak direktno na visokoj temperaturi i pod uticajem sunčeve toplote. Naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem. Kako bi znojenje bilo efikasnije za vrijeme velikih vrućina kroz kožu proteče veća količina krvi koja hladi tijelo i tako štiti najvažnije organe, posebno mozak. Ako nesmotreno izlažemo glavu uticaju sunca temperatura u glavi se znatno povećava, tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Zbog toga dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povećanja njegove zapremine.
– To dovodi do pojave simptoma kao što su jaka glavobolja, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost, povraćanje, zujanje u ušima, puls je ubrzan, disanje plitko i ubrzano, može se javiti i gubitak svjesti – izjavila je Lejla Hadžibeganović – Jašarević, specijalistkinja interne medicine.
Doktorica Hadžibeganović – Jašarević savjetuje da osobu s ovakvim simptomima treba odmah smjestiti u hladovinu ili u rashlađivanje zatamnjenu prostoriju, raskomotiti je. Važno je postepeno rashlađivanje polijevanjem hladnom vodom ili stavljanjem hladnih obloga sve dok se tjelesna temperatura ne spusti na normalu. Davati osobi da pije što više hladnih napitaka, a nikako da pije kafu i alkohol. U težim stanjima konfuznosti, pospanosti, gubitka svijesti odmah se javiti ljekaru to jest odmah pozvati SHMP.
Stanje koje je slično sunčanici, ali ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu je toplotni udar. Mogu ga dobiti radnici u pekari, neoprezni vozači u pregrijanom automobilu, kamperi koji spavaju u loše opremljenom šatoru. Toplotni udar nastaje kao rezultati naglog prekomjernog povećanja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Obično se javlja kad je prisutna povećana vlažnost što se dešava u vrijeme ovih ljetnih sparina jer je u takvim slučajevima otežano znojenje. Tjelesna temperatura se može povećati i do 40 stepeni.
– Ovakva visoka temperatura dovodi do disfunkcije centralnog nervnog sistema te nastaju sljedeći simptomi malaksalost, grčevi, jaka glavobolja, žeđ, vrtoglavica, , zujanje u ušima, puls je slab i jako ubrzan a može doći i do konvulzija i kome. Nastaje naglo iznenadnim kolapsom i padom krvnog pritiska. Mora se odmah intervenisati, početi sa rashlađivanje, osobu skloniti u hladovinu, skinuti joj odjeću i obilno je rashlađivati hladnom vodom.Obavezno odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć – izjavila je Hadžibeganović – Jašarević.
Doktorica savjetuje da ipak, svoj organizam ne dovodimo u ovakva stanja, te da koristimo dobru zaštitu. U ovome periodu trebamo nositi kačkete ili šešire od prozračnih materijala. Ne izlaziti vani u periodu od 10 h do 18 h ako nije nužno. Odjeća mora biti od prirodnih tkanina i svjetlije boje. Potrebno je uzimati što više tečnosti. Ishrana mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima, što znači jesti što više voća i povrća. Prostorije u kojima se boravi moraju se redovno provjetravati, a ukoliko se koriste rashladni uređaji temperatura u odnosu na spoljašnju sredinu ne bi trebala da se znatno razlikuje.
– Na visoke temperature su posebno osjetljiva djeca, a naročito bebe između šest mjeseci i prve godine života jer nemaju dovoljno razvijen termoregulacioni sistem. Bebe treba izvoditi samo u ranim jutarnjim satima i kasnim poslijepodnevnim. Roditeljima savjetujem da prate ponašanje svog djeteta jer razdražljivost i plačljivost često ukazuju na to da je žedno. Ni starija djeca ne bih trebala da se izlažu suncu u periodu od 10 do 18 sati posebno na betonskim i asfaltnim površinama, a kad borave napolju obavezno trebaju zaštiti glavu šeširom ili kačketom i namazati kožu s preparatima koji imaju visoki zaštitni UV faktor – izjavila je Hadžibeganović – Jašarević.
Autor: Fena
