Većina ovih pukotina nalazi se oko ivica ledenog pokrivača, odakle odvode istopljeni led u okean. Osim toga, pukotine guraju istopljenu vodu i toplotu ispod glečera na kopnu, a naučnici vjeruju da to može dovesti do domino efekta koji bi izazvao katastrofalno topljenje tih glečera i skok nivoa mora.
Ledeni pokrivač prekriva oko 80 odsto kopna Grenlanda i na najdebljem dijelu iznosi 3 kilometra. Voda koja nastaje topljenjem ovog leda već je glavni izvor skoka nivoa mora, koji je 14 milimetara od devedesetih godina, rekao je Tomas Čadli, glaciolog Univerziteta u Daramu i glavni autor studije, u videu.
Topljenje dovodi do bržeg toka vode niz padine i doline, što dodatno istanjuje ledeni pokrivač, objasnio je on.
– Kako se topljenje ubrzava, možemo očekivati stvaranje novih i još dubljih pukotina – rekao je on.
U studiji objavljenoj u Nature Geoscience oni su uporedili 3D mape pukotina iz 2016. i 2021. vidi se da su pukotine porasle za 25 odsto.
– Kako rastu pukotine, one se hrane mehanizmom koji sve ubrzava. Proces može da ubrza tok leda i da dovede do domino efekta koji bi mogao dramatično da otopi led na Grenlandu – rekao je Jan Hauat, profesor glaciologije na Državnom univerzitetu Ohaja.
Raniji proračuni pokazuju da ako se istopi ledeni pokrivač Grenlanda, nivo mora bi skočio za 7 metara, što bi ugrozile milijarde ljudi širom planete.
– Ako nastavimo trenutnim putem, možemo da vidimo da nivo mora skoči 10 ili čak 20 metara samo zbog Grenlanda i Atlantika – rekao je Čadli.
(Vijesti.ba)