Na današnji dan osnovan je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, najstarija moderna kulturna i naučna ustanova zapadnog tipa u zemlji.
Prva ideja o osnivanju muzeja seže još u polovinu 19. stoljeća, dok je prostor Bosne i Hercegovine, kao Bosanski pašaluk, pripadao Osmanskom carstvu. Ipak, ideja je realizovana gotovo četiri decenije kasnije dolaskom nove vlasti.
Austro-Ugarska je okupirala Bosanski pašaluk 1878. godine, donijevši nove političke i društvene ciljeve, običaje i vrijednosti. Oni su uključivali i promociju nauke kroz istraživanje, akademski i institucionalni razvoj. Kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, Bosna i Hercegovina je privlačila zanimanje mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i pažnju pseudonaučnika i lovaca na blago.
To je već prvih godina okupacije rezultiralo iznošenjem spomenika kulture s prostora Bosne i Hercegovine. Takvo je stanje ubrzalo ostvarivanje ideje o osnivanju muzeja: prvo je osnovano Muzejsko društvo, a zatim i Zemaljski muzej 1. februara 1888. godine. Zemaljska vlada, kao osnivač institucije, imenovala je za direktora Muzeja vladinog savjetnika Kostu Hormanna.
Prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten, u tadašnjem centru grada, ubrzo je postao suviše skučen i nepodesan za zbirku koja je rasla, pa je 1909. godine počela izgradnja novog muzejskog kompleksa od četiri paviljona i Botaničkog vrta, koji je završen i otvoren 1913. godine. Dugo vremena bio je to jedini namjenski izgrađen muzejski kompleks na prostoru bivše Jugoslavije. U njemu je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine smješten i danas.
U okviru tri odijeljena arheologije, etonologije i prirodnih nauka pohranjeno je više od tri miliona eksponata, a jedan od najznačajnijih je zasigurno jevrejski iluminirani kodeks, širom svijeta poznat kao Sarajevska hagada.
Ilustrirani rukopis koji se čuva u Zemaljskom muzeju, poznat kao Sarajevska Hagada, svjedočanstvo je duge tradicije multikulturnog života u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.
Riječ je o rukopisu koji je ljepotom ilustracija i bogatom ornamentikom nadmašio sva do tada poznata djela ovoga žanra. Muzej ga je 1894. godine kupio od porodice sarajevskog seferdskog Jevreja Jozefa Kohena za 150 forinti, a lično je Banjamin Kallay, tadašnji zajednički ministar finansija Habsurške monarhije i vrhovni upravitelj Bosne i Hercegovine, odobrio sredstva za kupovinu i naučnu obradu ovoga rukopisa.
(Vijesti.ba)
IZVOR