BiH

Na Balkanu počela “sezona gušenja”

Sa dolaskom zime, sve je veća koncentracija štetnih materija u zraku. Pred građanima, posebno rizičnim kategorijama, je težak period. Apeli stručnjaka ne dopiru do vlasti, piše dw.com.

Beograd je u subotu (26.10.) bio najzagađeniji grad na svijetu, a odmah iza njega na ovoj neslavnoj listi našlo se Sarajevo. Na internet portalu AirVisual ova dva grada danima su među deset najzagađenijih na svijetu. Nadležni u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji govore da se i u drugim gradovima na području zapadnog Balkana sa dolaskom zime „sve teže diše”.

Srbijanska prijestolnica proteklih dana zato je bila meta ironičnih komentara na društvenim mrežama. Prozvani su nadležni državni organi koji su konstatirali da nema mjesta panici i da su u pitanju „uobičajena zagađenja za ovo doba godine“.

Loading...

Kako za DW kaže Radomir Lazović, iz Inicijative Ne davimo Beograd, nadležni ne samo da ništa ne rade na otklanjanju problema, već dodatno pogoršavaju situaciju.

„Nadomak Beograda u Vinči imamo izgradnju spalionice otpada, za koju je nedavno stigla potvrda Evropske investicijske banke koja je odbila finansiranje te spalionice, i mišljenje Evropske komisije da je protivna standardima koje je Srbija preuzela kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji“, kaže Lazović.

Saopćenja nadležnih koji se bave praćenjem kvaliteta zraka, po kojima su ta zagađenja „redovne pojave”, Lazović vidi kao pokušaj ublažavanja problema i umirivanja građana.

„To je bježanje od problema. Ne može se o zagađenju govoriti kao nečemu što se prosto tako dešava. Nije tako, jer postoji izvor zagađenja i postoje koraci koji se čine da se to smanji. A ja mislim da naše vlasti umjesto toga rade korake da se to zagađenje poveća“, zaključuje Lazović.

Plin umjesto čvrstih goriva

I dok je u mnogim balkanskim gradovima zrak zagađen uglavnom tokom zime, u Zenici, Tuzli i Lukavcu zrak je loš tokom cijele godine, kaže za DW predsjednik Upravnog odbora udruženja Eko forum Zenica Samir Lemeš.

„Vlasnici industrijskih postrojenja su malo ili nimalo ulagali u nove tehnologije koje bi smanjile emisije štetnih materija. Investiranja u naprednu tehnologiju prekinuo je rat, a poslijeratna privatizacija nije donijela promjene koje bi značajnije smanjile emisiju sumpor-dioksida (SO2)”, kaže Lemeš.

Zato je u Zenici, metalurškom centru regije, broj dana sa prekoračenim dozvoljenim vrijednostima koncentracija štetnih materija, umjesto dozvoljenih 3 dana godišnje, znao biti i 252 dana.

U Sarajevu je zrak bio zagađen i ranije, pa su vlasti uvele zemni plin sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Loading...
Tags

Slični članci

Back to top button
Close