Vakuf je čisto zemaljsko djelo, prožeto vjerom i osjećajem da se čini dobročinstvo, poručio je mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović u hutbi koju je održao danas u Sinan-pašinoj džamiji, najstarijoj džamiji u Hercegovini, u Mostaru, naglašavajući kako je ideja vakufa temeljni stub opstanka, slobode i razvoja Islamske i muslimanske zajednice uopće.
Hutba muftije Dedovića o vakufima pročitana je danas u svim džamijama u Bosni i Hercegovini, a povodom otvorenja 13. manifestacije “Dani vakufa u BiH” u Mostaru, koju realizira Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH.
U obraćanju vjernicima, muftija Dedović je potcrtao da je ideja vakufa konkretan izraz vjere i odgovornosti, ukorijenjen u islamskoj tradiciji, ali i prilagođen savremenim potrebama društva. Vakuf, kako je istakao, nije apstraktan religijski ideal, već stvarni instrument napretka.
– Vakuf je islamska institucija koja gleda u budućnost, jer vakif svojim djelom želi u svoju sredinu dodati neku novu vrijednost koja će doprinijeti boljem i naprednijem životu – naglasio je muftija Dedović.
Osvrćući se na islamske principe ove institucije, Dedović je podsjetio da su trajna dobra – poput znanja, odgoja i vakufa – među rijetkim dobrim djelima koja nadživljuju čovjeka.
– Vakuf ne može opstati sam od sebe, jer ništa ne opstaje samo zato što je proglašeno vakufom! – poručio je muftija, pojasnivši da je vakuf integrativna institucija koja daje priliku da svaka sljedeća generacija muslimana dadne svoj doprinos da prvobitno utemeljeni vakuf bude podržan, oživljen i unaprijeđen.
Muftija je upozorio i na historijske izazove, naglasivši da su vakufi često bili meta sistemskih napada i otuđenja, ali su, uprkos tome, opstajali.
– Vakuf je taj koji osigurava muslimanima nezavisnost, slobodu i autonomiju u vođenju njihovih vjerskih, edukativnih, kulturnih i drugih aktivnosti – rekao je muftija Dedović.
Pohvalio je dosadašnji rad Vakufske direkcije Islamske zajednice, posebno ističući uspješne projekte obnove vakufskih objekata u Mostaru i Tuzli, kao i primjer fonda za stipendiranje koji nosi pečat vakufa rahmetli Alije Izetbegovića.
– Mi moramo raditi tako da ono što su naši prethodnici ostavili sačuvamo, oplemenimo i unaprijedimo da bude od stvarne koristi nama danas, ali i generaciji koja dolazi poslije nas – poručio je muftija, dodajući da takve efekte možemo ostvariti „budemo li vakuf prepoznali kao spasonosni model, jer on u sebi nosi plemeniti potencijal sazdan na iskrenoj vjeri, dobroti i patriotizmu”.
U tom smislu, posebno je akcentirao društvenu odgovornost svih muslimana, u kojoj će njihov fokus biti usmjeren, ne samo na historijsko naslijeđe već i stvarne savremene izazove.
– Ulaganje imetka da se poboljša kvalitet obrazovanja ili opreme biblioteke, predstavlja konkretno ljudsko pregnuće i podršku znanju, nauci i obrazovanju – rekao je muftija Dedović.
Pojasnio je kako vakuf jeste jedan razvojni fond, najprije lokalne, potom i šire zajednice, u kojoj pojedinac, potaknut idejom činjenja dobra u ime Allaha, daje doprinos poboljšanju životnog standarda.
Muftija Dedović je u hutbi ukazao i na nužnost institucionalne podrške restituciji, podsjetivši da bez istinskog razumijevanja vakufa nema ni kulturne, ni duhovne samostalnosti Zajednice.
– Danas se rijetko u javnosti spominje pitanje restitucije vakufske imovine, a nekada je ona bila pompezno najavljivana, a, nažalost, ni naše zakonodavstvo ne prepoznaje institut vakufa! Valja se podsjetiti jedne mudre izreke koja kaže da u tuđem mālu (imetku), māla (imetka) nema, jer u onome što je oteto, ne može biti berićeta (Božijeg blagoslova), ni za koga i nikada – upozorio je muftija.
Manifestacija “Dani vakufa u BiH”, koja se otvara večeras u Mostaru, upravo je, kako je kazao muftija mostarski, prilika da se savremenom društvu još jednom predstavi važnost ove institucije kao temelja slobode, kulturne autonomije i duhovnog prosperiteta.
– Zato su politički sistemi gledali kako će vakufe oteti, a Islamskoj zajednici i muslimanima onemogućiti slobodan razvoj života i djelovanja – kazao je muftija.
Simbolično, ovogodišnja manifestacija počinje upravo u Mostaru – gradu u kojem su, zahvaljujući povratu značajne vakufske imovine, već realizirani konkretni rezultati na planu misijskog i kulturnog djelovanja.
U fokusu manifestacije „Dani vakufa u BiH“ bit će i projekti obnove dva značajna vjersko-kulturna objekta u Mostaru: Hadži Baline džamije, s mezarom muftije Mustafe Sidkija Karabega i Opijačeve tekije, oba revitalizirana uz saradnju s Vakufskom direkcijom Republike Turske.
Osim toga, najavljeno je i otvorenje Šarene (Behram-begove) džamije u Tuzli, čime se potvrđuje strateško opredjeljenje Islamske zajednice da, kroz vakufsku infrastrukturu, osnaži duhovni i kulturni kapital bošnjačkog naroda.
Muftija Dedović je u na kraju hutbe istakao da će Vakufska direkcija i ove godine, kroz manifestaciju, podsjetiti na primjer prvog predsjednika Republike BiH rahmetli Alije Izetbegovića, čiji je lični vakuf pretočen u trajni fond za stipendiranje mladih, kao model savremenog, vizionarskog pristupa ovoj instituciji, a koji daje vidljive plodove društvu skoro punih dvadeset i pet godina.
(Vijesti.ba / MINA)