Mevlud su učili imami MIZ Konjic i imami MIZ Sarajevo.
Okupljenim vjernicima na početku programa dobrodošlicu je zaželio Halil-ef. Čomor, a selame i kratke poruke uputili su i glavni imam MIZ Konjic Refik-ef. Delić i glavni imam MIZ Sarajevo dr. Abdulgafar-ef. Velić.
Efendija Delić je podsjetio na vrijednost tradicije, na tihi, vrijedni način življenja i ispovjedanja vjere kojim je čuvana i očuvana njena punina i život.
Također je ukazao i na ahlak i edeb naših deda i nena, na susretljivost i otvorenost koja se danas gubi u digitalnom vremenu i kojoj mevludi i ovakvi susreti, na kojima se uču Kur’an, slavi uzvišeni Gospodar, uče salavati, vraćaju taj duh naše tradicije.
Efendija Velić je podsjetio kako je u Poslanikovo vrijeme kod Arapa bio običaj slanja djece na selo, na čist zrak, čistu prirodu, da uče čist arapski jezik i dođu u dodir s prirodom i kako je dobro i važno da i mi danas očuvamo naša sela i dovodimo našu djecu u njih.
Predavanje je održao muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović.
– U Lukomir dolaze ljudi iz cijelog svijeta. Lukomir je važna razglednica. I nije svejedno kakva je ta razglednica. U Lukomiru ima štošta lijepog, ali je došlo i štošta novoga i ružnog što nikad nije pripadalo ambijentu i kulturi ovog mjesta niti načinu života ovih ljudi ovdje i življenja ovdje. No, moramo prihvatiti da to jeste izazov, kao i sa svim drugim, uz ono što je dobro i vrijedno ide i ono što prati to, a nije ni dobro ni vrijedno – kazao je muftija Dedović.
Istakao je kako je potrebno naći mjeru i da svako u sebi i po sebi odredi prioritete.
– A važno je da u Lukomiru bude urbani red, da ne bude nered. Da budemo svjesni kolika je važnost i vrijednost ove zdrave, čiste i pitome sredine – poručio je muftija.
Isto tako je važno, dodao je muftija, da Bošnjaci u Lukomiru, ali i drugdje, ostanu vjerni i dosljedni praksi življenja islama na ovim prostorima.
– Nama nikakve, strane i tuđe i plemenske prakse ne trebaju. Ovdje se stotinama godina živio i živi islam: tihi, vjerni. Islam koji nije bio poklič, koji nije bio pamflet, koji nije bio politička platforma nikad u Bosni, nego je bio živi islam koji je produhovljavao i oplemenjivao insana. Pa je naš ovdašnji čovjek bio čovjek u punini, prožet tim vrijednostima i otvorenosti i humanosti, i ljubavi i plemenitosti, i dobrote i dobročinstva, kao što jeste i danas. I kao takav treba da ostane i dok je svijeta i vijeka i dok je islama u Bosni. Takav islam, živi islam, živio se ovdje, ne mrtvi islam, ne usiljeni islam, ne vještački islam, ne nametnuti islam, ne plemenski islam — kazao je muftija mostaraski.
Stoga, kako je nastavio, ne treba danas da neko digne čitavu državu na noge zbog ničega.
– Zbog nevažne, nebitne stvari, zbog nekog plemenskog običaja koji je drukčiji od našeg. Klanjao je naš ovdašnji Bošnjak po ovim brdima vaktove i namaze i gledao vazda da to gdje će pasti glavom na sedždu, kao najuzvišeniji čin pokornosti i predanosti Bogu, bude najčišće, najurednije mjesto. Nije sedžda za pločnika, nije sedžda za asfalta, nije sedžda za tržnog centra, nije sedžda za travnjaka i benzinskih pumpi. To sam oslovio jasno i otvoreno prije devet godina novinarki, kao što sam i danas vama ovdje rekao. Kad su me neki dan pitali novinari ponovo rekao sam: Imate to, neću da se ponavljam, nema potrebe da se ponavljam – podsjetio je muftija.
Poručio je, također, da Bošnjake niko iznova ne treba učiti nečemu što su davno savladali.
– I nećemo mi biti taoci i neće neko omču za vrat stavljati narodu, narodu kojeg 99% ne misli kako taj neko misli. Moramo oslovljavati stvari. Ulema mora jasno govoriti, jasno zboriti – kazao je muftija Dedović.
U nastavku obraćanja je istakao važnost Lukomira kao mjesta koje svjedoči našu viševjekovnu tradiciju ali, uslijed dolaska turista iz cijelog svijeta, odašilje i sliku nas u svijet.
– Stoga, Lukomir i slika koju odašilje širom svijeta nije i ne smije biti samo pitanje mještana nego svih nas, na svim nivoima odgovornosti – kazao je muftija mostarski.
Akcentirao je i da su Bošnjaci evropski muslimani.
– Naše je tijelo evropsko, naše je odijelo evropsko, naša je duša mekanska i medinska, slijedi voljenog poslanika Muhammeda, a. s., odaziva se na hadž. Mi odlazimo voljenoj Kabi i nećemo nikad odustati od tog. Ali mi, Bošnjaci, znali smo, kako u prošlosti tako i danas, živjeti s drugima. Nama drugi nikad nisu smetali niti će smetati, niti druge vjere, niti druge kulture, nacije, niti drugi običaji. Osnov svemu je uzajamno poštovanje i priznanje. Vama vaša vjera, široko polje, kako ćete se moliti dragom Bogu, ali meni moja lijepa vjera. Na toj osnovi, a ima puno osnove da budemo zajedno i radimo zajedno za ovu milu zemlju. I jednima, i drugima, i trećima, i ostalima stalo je da u današnjem vremenu promovišemo vrijednost porodice i potomstva. Vrijednost koja je u krizi, koja se rastaka. Mi, muslimani, moramo naglašavati tu vrijednost, koliko je važna porodica, koliko je važan komšiluk i koliko je važno da se susrećemo, sastajemo, obilazimo, gledamo, pričamo, razgovaramo ne posustajući na tom putu. I da se obrazuje– rekao je muftija.
Poručio je jasno da Bošnjaci znaju živjeti s drugima.
– Ovo što se sad, pod utjecajem radikalnih islamofobnih kretanja u Evropi i svijetu, hoće bosanski muslimani proglasiti onima koji ne mogu i ne znaju s drugima, je notorna laž i glupost. Bosanski muslimani su to pokazali i u ratu i u poratnom vremenu obnove i izgradnje države. Da znaju, da hoće i da dijele vrijednosti zajedničkog života. Gdje drugi ne smeta i gdje je drugi slobodan, ali gdje smo i mi slobodni i ravnopravni. Zato trebamo mudrosti da spoznamo šta nam se podmeće i šta ovi, i s istoka i sa zapada, u našem neposrednom okruženju, koristeći ove islamofobne trendove i globalna gibanja u svijetu, hoće da poture bosanskohercegovačkim muslimanima. Mi moramo imati mudrosti, ne smijemo biti naivni. A mudrost je ovo o čemu danas govorim. Imati vjeru, imati mjeru, znati ocijeniti i znati kad nam se nešto podmeće, i taj neko ko podvaljuje u ime u nas – ne govori u ime nas, da kažemo to. Ne u naše ime! To nije naša praksa. Tu moramo biti glasni, podvući liniju i ostati nepokolebljivo na ovoj liniji — kazao je muftija.
U završnom dijelu obraćanja podsjetio je vjernike na važnost bosanskog jezika i važnost njegovog imena.
— U duhu našeg jezika je i naš duh i mi ga trebamo čuvati i oplemenjivati — poručio je.
Dovu na kraju mevludskog programa proučio je Ensar-ef. Zalihić, imam Gradske džamije u Konjicu.
(Vijesti.ba / Preporod.info)