BiH je rizično područje za prirodne nesreće kao što su poplave, klizišta, suše, požari. Najgore poplave zadesile su našu zemlju u maju 2014. godine godine. Šteta je procijenjena na 1,67 milijardi dolara. Od tada do danas uglavnom kroz EU fondove i pomoć koja je stizala sa donatorskih konferencija većina infrastrukturnih projekta je obnovljena. Međutim, još nema trajnog rješenja za prevenciju.
Slike poplava iz Njemačke i Belgije podsjetile su građane naše zemlje na katastrofalne poplave iz 2014. godine. Prizori su to koji se ne zaboravljaju, ali i pokazuju ljudsku nemoć da ih zaustavi. Interventnom pomoći koja je stizala iz Evropske unije obnavljana je infrastruktura. Ali plan odbrane od poplava zahtijevao je i trajna rješenja. Agencija za vodno područje rijeke Save vrši istraživanja i pravi mape rizika kao upozorenje za rizična područja i njihovo stanovništvo.
“Bitno je da smo kroz mape opasnosti, mape rizika, dobili benefit, odnosno bazu podataka u koju su integrisani svi rezultati projekta i mi smo u tu svrhu, kako bi građanima i javnosti bili jasnije prikazani ti rezultati, izradili dvije aplikacije – to je aplikacija za mape opasnosti i mape rizika”, objašnjava Adnan Topalović, saradnik u Odjeljenju za informacioni sistem voda u Agenciji.
U toku je izrada plana upravljanja rizikom od poplava u skladu sa evropskim direktivama. Radi se na određivanju ciljeva koje BiH može priuštiti. Akcenat je trenutno na nestrukturnim mjerama, jer strukturne bez fondova Unije BiH ne može sama ostvariti. Kilometar izgradnje jednog nasipa košta milion maraka. Ono na čemu se radi, a što je značajno, jesu i modeli prognoze Agencije.
“Tri do četiri dana prije mi možemo obavijestiti stanovništvo i nadležne institucije na oprez. Dosad je bilo nelegalne gradnje, slobodno smijem reći – i napadnuta su uglavnom ova područja koja su poplavna, a po Zakonu o vodama je izričito zabranjeno bilo kakvo građenje bilo kakvih objekata. Znači, da se to poštovalo, mi ne bismo imali ni približno ovolike štete”, kaže Amer Kavazović, rukovodilac Odjeljenja za zaštitu od voda u Agenciji.
A štete su 2014. bile ogromne, od tada se na smanjenju rizika u budućnosti radilo, ali nedovoljno.
“Što se tiče kapacitiranosti naših timova za odgovor na određene prirodne i druge nesreće, u prvoj liniji podigli smo prognostički nivo hidrometeoroloških zavoda i agencije na jedan veći nivo. Nama još nedostaje kapaciteta, opreme, koordinacije, zajedničkog djelovanja da bismo mogli biti na jednom većem nivou spremnosti za odgovor na katastrofe”, ističe Idriz Brković, šef Odsjeka za strateško planiranje u Ministarstvu sigurnosti BiH.
Doboj je grad koji je nateže bio pogođen poplavama. Infrastrukturni objekti su obnovljeni uglavnom od novca međunarodnih fondova. Ali na trajnom rješenju na rijeci Bosni još ima posla.
Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić (SNSD) podsjetio je kako se nakon te katastrofalne poplave, u Doboj iz evropskih fondova slilo preko 7 miliona eura u adaptaciju i sanaciju svih onih objekata koji su oštećeni: “Ono što je naše opredjeljenje i što smo u ovom proteklom periodu radili je projekat uređenja rijeke Bosne tj. korita – da trajno riješimo taj problem”.
Semberija je talođer oputošena 2014. Za sve ove godine radilo se na sanaciji nasipa, te regulaciji riječnih korita i kanala. No, posao nije ni blizu kraju. Drinski nasip ono je na čemu se radi, no zbog spora s mještanima o ekproprijaciji do sada nije završen.
“Mislim da ćemo u nekom skorom periodu morati ići na javni interes, morat ćemo ići na plan parcelacije i donijeti odluke jer ovo sada što imamo u suštini je blokada projekta. Mi imamo odobren novac, čekamo, a onda po pravilima Svjetske banke dovoljno da jedan korisnik na toj trasi nije saglasan i ne možete ući u realizaciju projekta – to je nedopustivo”, naglašava premijer RS-a Radovan Višković (SNSD).