Rusija je SAD-u predstavila popis zahtjeva za dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine i resetiranju odnosa s Washingtonom, ustvrdile su za Reuters dvije osobe upoznate s tom temom.
Nije jasno što je Moskva tačno uključila na svoj popis niti je li spremna uključiti se u mirovne pregovore s Kijevom prije prihvaćanja zahtjeva, navodi agencija.
Ruski i američki zvaničnici razgovarali su o uslovima tokom ličnih i virtualnih razgovora posljednje tri sedmice, rekli su izvori. Uslove Kremlja su opisali kao široke i slične zahtjevima koje je prethodno iznosio Ukrajini, SAD-u i NATO-u.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je jučer da američki zvaničnici odlaze u Rusiju na razgovore o američko-ukrajinskom sporazumu o 30-dnevnom primirju i putu prema mirovnim pregovorima.
Raniji ruski uslovi uključivali su nečlanstvo Kijeva u NATO-u, sporazum da se ne raspoređuju strane trupe u Ukrajini i međunarodno priznanje tvrdnje predsjednika Vladimira Putina da Krim i četiri pokrajine pripadaju Rusiji.
Rusija je posljednjih godina također zahtijevala od SAD-a i NATO-a da se pozabave onim što je nazvala “korijenskim uzrocima” rata, uključujući širenje NATO-a prema istoku. Trump čeka Putinov odgovor o tome hoće li pristati na 30-dnevno primirje za koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak rekao da će ih prihvatiti kao prvi korak prema mirovnim pregovorima.
Putinova predanost mogućem sporazumu o prekidu vatre još je neizvjesna, a detalji se tek trebaju finalizirati. Neki američki zvaničnici, zakonodavci i stručnjaci strahuju da bi Putin, bivši oficir KGB-a, iskoristio primirje kako bi intenzivirao, kako kažu, pokušaj podjele SAD-a, Ukrajine i Evrope i potkopao sve pregovore.
Ruska ambasada u Washingtonu i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
U Kijevu je ukrajinski predsjednik Zelenski pozdravio ovosedmični sastanak u Saudijskoj Arabiji između američkih i ukrajinskih zvaničnika kao konstruktivan i rekao da bi se potencijalni 30-dnevni prekid vatre s Rusijom mogao iskoristiti za izradu šireg mirovnog sporazuma.
Moskva je postavila mnoge od sličnih zahtjeva tokom posljednja dva desetljeća, a neki su ušli i u službene pregovore sa SAD-om i Evropom. Ranije je Moskva o njima razgovarala s Bidenovom administracijom na nizu sastanaka krajem 2021. i početkom 2022. dok su deseci hiljada ruskih vojnika na ukrajinskoj granici čekali naredbu za invaziju.
Uključivali su zahtjeve koji bi ograničili vojne operacije SAD-a i NATO-a od istočne Evrope do centralne Azije.
Iako je odbacila neke od uvjeta, Bidenova administracija nastojala je spriječiti invaziju sarađujući s Rusijom oko nekoliko njih, prema dokumentima američke vlade koje su pregledali Reuters i više bivših američkih zvaničnika. Napor je propao i Rusija je napala 24. februara 2022.
Američki i ruski zvaničnici posljednjih su sedmica rekli da bi nacrt sporazuma o kojem su Washington, Kijev i Moskva raspravljali u Istanbulu 2022. mogao biti polazište za mirovne pregovore.
U tim razgovorima Rusija je zahtijevala da Ukrajina odustane od svojih NATO ambicija i prihvati trajni status bez nuklearnog oružja. Također je zahtijevali veto na akcije zemalja koje žele pomoći Ukrajini u slučaju rata.
Trumpova administracija nije objasnila kako pristupa pregovorima s Moskvom. Dvije strane, podsjeća Reuters, vode dva odvojena razgovora – jedan o ponovnom postavljanju američko-ruskih odnosa, a drugi o mirovnom sporazumu u Ukrajini.
(Vijesti.ba)