Najgledaniji bh. film iz 2022. godine “Amanet” dobit će svoj nastavak “Testament”, potvrdio je za Faktor reditelj i scenarista Mirza Begović.
Prvi kadrovi “Testamenta” bit će snimljeni u oktobru, a više od 70 posto filma snimat će se u aprilu i junu. Realizaciju film podržala je Fondacija za kinematografiju BiH sa 300.000 KM, no moglo bi se dogoditi da od toga ne bude ništa. Podsjetimo, Udruženje rediteljica i reditelja u BiH tražilo je od Vlade FBiH da poništi konkurs optužujući Fondaciju za kriminalne radnje.
– Premali smo mi da bismo odlučivali, donosili odluke i zaključke o bilo čemu. Ono što je činjenica da mi nismo dobili za prošli film “Amanet” sredstva, a da je novi film na tragu uspjeha prošlog i stručnom odlukom žirija podržan je od Fondacije za kinematografiju za šta smo potpisali ugovor. Na osnovu toga, ali i predugovora sa distributerima u BiH i inostranstvu, mi smo počeli sa radom na filmu za koji je završen scenarij i za koji se uveliko pripremamo. Želimo vjerovati da će navedena situacija biti riješena u najboljem interesu za bosanskohercegovački film i filmske autore, a da postojeća situacija i neizvjesnost neće nanijeti preveliku štetu armiji ljudi koji rade na svim, pa i našem projektu. Žao mi je što naš i fokus publike preusmjeravamo u prostor izvan samog filma – kazao je Begović.
Pojašnjava da su sredstva Fondacije 50 posto potrebnog budžeta za film.
– Mi smo u fazi foundrisinga. Ono što je super stvar jeste da na tragu “Amaneta” već sada imamo dogovorenu distribuciju na nivou BiH, ali i svjetsku distribuciju od septembra 2025. godine, što je već na neki način utjecalo na sam budžet filma. Nismo naravno zaokružili budžet, ali radimo, imamo tu i vlastitog ulaganja. Ono što nam je posebna čast je da je film “Amanet” možda jedini film u BiH koji je sam sebe isplatio kroz kina i ulaznice. U cijeloj toj priči stvoren je mali višak koji će biti investiran u ovaj film “Testament”. Mislim da ćemo do početka snimanja u junu zaokružiti finansijsku konstrukciju. Publika će od 2025. godine uživati u “Testamentu” – pojašnjava Begović.
Film će producirati AmfiTeatar i Hudhud produkcija Sarajevo, u produkcijskom timu je i Nevres Softić, producent i direktor fotografije, Ajdin Hasanić, izvršni producent, Zlatko Sofović kao menadžer produkcije i mnogi drugi. Kada je riječ o glumačkoj postavi, u filmu će igrati Zlatan Školjić, Nusmir Muharemović, Adem Smailhodžić, Irfan Kasumović, Iva Filipović, Faketa Salihbegović Avdagić, Mugdim Avdagić, kao i većina glumačke postave iz “Amaneta”.
Također, u odnosu na “Amanet” u filmu će se pojaviti i neka nova lica poznata bosanskohercegovačkoj publici.
– Film je u fazi predprodukcije. Posljednju sedmicu u oktobru trebali bismo snimati dva dana u jednom selu u Bosovači. Nakon toga pravimo pauzu i nastavljamo snimati u aprilu i junu. Ova dva dana snimamo jer nam treba jesen i jesenji ambijent. Riječ o filmu koji nastavlja priču tamo gdje je “Amanet” stao. Svi koji su pročitali scenarij kažu da je to jedna topla i lijepa priča u koju će se gledatelji zaljubiti. Osim u selu Podstijena gdje se dešava radnja filma prvog dijela, u drugom dijelu će se radnja dešavati tu, ali i u industrijskoj Zenici 90-ih godina. I u filmu će se osjetiti ta politička napetost koja je bila pristuna tada, ali neće direktno utjecati na radnju, nego će biti sporedni detalj, motiv o kojem mi govorimo. Svakako da ćemo iskoristiti prtiliku da ispričamo priču o Željezari, o željezarskoj plaći, kafani, svemu onome što je u to vrijeme bilo. Vratit ćemo se u devedesete godine kada su u pitanju i sportski događaji, kulturni događaji, i napraviti jedan prelijep nostalgičan set. Radimo na maketama, na konstrukcijama, na oživljavanju tog jednog vremena. Na selu je to mnogo lakše oživjeti, tu kao da je vrijeme stalo – govori Begović.
Radnja filma prati Asada, glavnog lika, koji, nakon što sazna da poslije umrlog oca nije naslijedio imovinu, primoran je i sam upoznati rad i život u industrijskoj Zenici s početka devedesetih godina.
Očekujući da će uporedo studirati i raditi, vrlo brzo saznaje da je izgubio pravo na školovanje, ali i da život radnika zeničke Željezare je sve osim obične radničke svakodnevnice. Na fenomen željezarske plaće, kafane, kocke, trgovine i proizvodnje ilegalnih mlinova, ni sam ne ostaje imun, što se uveliko reflektuje na njegov porodični život, ali i život u selu Podstijena.
