Logistički subjekti iznijeli su osam ključnih zahtjeva. Prvi se odnosi na diskriminaciju bosanskohercegovačkih vozača u šengenskoj zoni – ograničenje boravka na 90 dana unutar 180 dana, kao i primjenu AETR sporazuma, odnosno međunarodnog sporazuma o radu posada u međunarodnom cestovnom saobraćaju koji je usklađen sa zakonima Evropske unije.
Podsjećaju, šengenska pravila ograničavaju boravak svim osobama van šengenske zone, između ostalog i boravak građana Bosne i Hercegovine, te samim tim i profesionalnih vozača na 90 dana u 180 dana.
-Želimo izuzeća za naše vozače i lakši protok robe, ali potreban je snažniji diplomatski pritisak. Pripremili smo akt kojim se od EU partnera traže izuzeća za profesionalne vozače, proslijedili ga Vijeću ministara, Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu sigurnosti te inicirali regionalne razgovore sa susjednim državama. Ne možemo mijenjati evropske regulative preko noći, ali možemo pregovarati i tražiti fleksibilnost. Ne radi se o nekim novim pravilima, da podsjetimo, radi se o uslovu koji je prihvaćen u okviru SSP koji je stupio na snagu 2015. godine i koji je omogućio bezvizni režim građanima Bosne i Hercegovine sa zemljama – članicama EU – navodi se u saopćenju.
Dodaju, da na ovom pitanju insistiraju na svim sastancima na kojima prisustvuju predstavnici EU, kako navode „potreban je snažniji diplomatski pritisak“.
Jedan od zaključaka ministarske konferencije Transportne zajednice iz juna 2025. godine, na prijedlog ministra Edina Forte, jeste preispitivanje i olakšavanje tretmana profesionalnih vozača u prostoru šengena.
Drugi zahtjev odnosi se na povrat dijela trošarina na dizel. Povrat trošarina je fiskalna mjera koja nije u nadležnosti Ministarstva komunikacija i prometa BiH, ali aktivno zagovaraju izmjene.
Prijevoznici upozoravaju da njihove evropske kolege imaju pravo na refundaciju i da time uživaju prednost. Zbog toga je ministarstvo iniciralo promjene i poslalo inicijativu Upravi za indirektno oporezivanje i Ministarstvu finansija i trezora BiH.
– Treća tema je olakšavanje poslovanja – popusti na cestarine, stimulacija pri kupovini vozila i ukidanje nepotrebnih nameta, a što je ponovo izvan naših ovlasti. Upućeni su zahtjevi entitetskim vladama da razmotre popust na cestarine, model finansijske podrške pri registraciji i kupovini vozila te uređenje obligacionog plaćanja.
Ministarstvo je otvorilo vrata, ali konačna odluka leži kod entiteta i kantona. Slično je i sa priznavanjem statusa „izvoznika usluga“ za transportne kompanije – podržavamo zahtjev, ali nije naša nadležnost – naglašavaju iz Ministarstva.
Prijevoznici su tražili i skraćenje vremena zadržavanja na granicama. Ministarstvo je krajem maja uputilo dopise Upravi za indirektno oporezivanje i Graničnoj policiji BiH radi poduzimanja pravnih i tehničkih mjera.
Na prijedlog ministra Edina Forte i odluke Vijeća ministara iz jula 2024. godine, pokrenuli su projekat – izrade studije unapređenja pristupnih puteva na graničnim prijelazima u Bosni i Hercegovini koja će identifikovati prioritete i predložiti najmanje po jedno rješenje za svaki cestovni granični prijelaz kojim se smanjuje vrijeme zadržavanja na graničnim prelazima.
Ovim projektnim zadatkom obuhvaćeni su svi cestovni granični prijelazi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Srbije i Crne Gore, saopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
U međuvremenu su izradili izmjene pravilnika o licencama i registraciji vozila. Cilj je da se prizna kvalifikacija vozača iz EU, osavremeni sistem ispita, izgled kartice uskladi sa propisima EU, uvede „treća tablica“, rastereti sistem registracije i sl.
Paralelno sa tim, ministarstvo priprema set mjera kojim će se unaprijediti digitalizacija sistema za podršku u oblasti prometa i prometne infrastrukture, za šta se osigurao novac.
Ministarstvo je pripremilo i paket propisa kojim se unaprjeđuje sistem osposobljavanja kandidata za vozače i polaganja ispita za vozače, kao i unaprjeđenje profesije instruktora vožnje. Ministarstvo kontinuirano preispituje i iznose naknada koji se plaćaju u administrativnim postupcima s ciljem da budu umanjene gdje je god to moguće.
Jedno od ključnih pitanja je digitalizacija. Pokrenuta je procedura pristupanja dodatnom protokolu (CMR) Konvencije koji omogućava elektronički teretni list (e‑CMR).
-Potpuno smo svjesni činjenice da e‑CMR eliminiše papirnu dokumentaciju, smanjuje administrativne greške i omogućava praćenje pošiljke u realnom vremenu. Do sada su protokol ratificirale 34 zemlje, a Evropska unija očekuje da sve članice pristupe do 2026. godine. Bosna i Hercegovina mora ići u korak sa razvojem digitalizacije u ovoj oblasti – navode.
U razgovorima sa prijevoznicima, Ministarstvo komunikacija i prometa razjasnilo je ovlasti u okviru mandata. Povrat trošarina na gorivo, visina cestarina, ukidanje akciza i način registracije vozila –su to pitanja najvećim dijelom fiskalne i entitetske politike.
Ministarstvo komunikacija i prometa može inicirati, koordinirati i lobirati, ali bez aktivnosti Parlamenta BiH, UINO-a i entitetskih vlada nema pomaka. Kada govore o izmjenama pravilnika, radnim grupama i javnim konsultacijama, navode da „to nije bježanje od odgovornosti nego jedini zakonit put do promjene“ .
Tokom sastanaka, fokus je bio na operativnim koracima i rokovima, primjedbe iznesene u kasnije nisu bile prezentirane u tom obliku.
-Razumijemo da se stavovi razvijaju i zato predlažemo da sve nove primjedbe formaliziramo kroz e-konsultacije i Odbor prijevoznika – jedini zakonit put do trajnih promjena (radne grupe i javne konsultacije nisu „bježanje od odgovornosti“, nego profesionalni standard javnog polisij – naglašavaju iz ministarstva.
U objavi prijevoznika najavljeni su „vidljivi zastoji u lancima snabdijevanja“ i „francuski model na bosanskohercegovački način“.
Podsjećaju da blokade granica i saobraćajnica nanose štetu domaćoj privredi, krajnjim potrošačima i samim prijevoznicima s kojima žele rješenja, a ne krize.
-Naš cilj je isti kao i cilj većine prijevoznika – siguran, efikasan i evropski usklađen transportni sistem. Zato ćemo nastaviti raditi na onome što je u našoj nadležnosti, a za pitanja van naše nadležnosti nastaviti zagovarati rješenja pred institucijama koje odlučuju, saopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
(Vijesti.ba/Fena)