Svijet je krajem aprila imao 122,1 milion ljudi koji su prisilno raseljeni zbog rata ili drugih oblika nasilja, saopštilo je danas Visoko komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR).
Nakon svrgavanja s vlasti sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i povratka velikog broja Sirijaca u svoje domove, ukupan broj prisilno raseljenih osoba u svijetu se donekle smanjio u odnosu na rekordnu 2024. godinu, navodi UN.
Krajem 2024. godine, zbog rata, nasilja ili progona, rekordnih 123,2 miliona ljudi bilo je primorano napustiti svoje domove.
Do kraja aprila ove godine taj broj se smanjio na 122,1 milion, prema godišnjem izvještaju UNHCR-a, budući da se skoro dva miliona Sirijaca uspjelo vratiti kući.
Ipak, nastavak ovakvog trenda najviše će zavisiti od ishoda velikih sukoba i kriza s kojima se svijet trenutno suočava, a koji su primorali ogroman broj ljudi da napuste svoje domove.
„Živimo u vremenu velike nestabilnosti u međunarodnim odnosima, u kojem moderno ratovanje stvara krhko i teško okruženje, obilježeno stalnom ljudskom patnjom“, rekao je visoki komesar UN-a za izbjeglice Filippo Grandi.
„Moramo udvostručiti napore usmjerene ka postizanju mira i pronalaženju trajnih rješenja za izbjeglice i sve druge koji su prisiljeni napustiti svoje domove“, posebno sada kada sredstva presušuju, a ne samo zbog iznenadnog američkog povlačenja humanitarne pomoći.
Glavni uzroci prisilnog raseljavanja i dalje su veliki svjetski sukobi: Sudan, Mjanmar i Ukrajina.
Nakon trinaest godina građanskog rata u Siriji i pada Bašara al-Asada u decembru 2024., sve veći broj Sirijaca se početkom ove godine počeo postupno vraćati kućama. Procjenjuje se da se od sredine maja više od 500.000 njih vratilo iz inostranstva, dok se oko 1,2 miliona interno raseljenih vratilo svojim kućama od kraja novembra.
Prema podacima UN-ove agencije, do kraja 2025. godine u Siriju bi se moglo vratiti još milion i po ljudi iz inostranstva, kao i dodatna dva miliona koji su trenutno raseljeni unutar zemlje.
Sudan, gdje od sredine aprila 2023. bjesni građanski rat, sada je zemlja s najvećim brojem prisilno raseljenih – čak 14,3 miliona ljudi, zbog sukoba, humanitarne krize i nestašice hrane.
Uprkos povratku dijela Sirijaca, još uvijek je 13,5 miliona stanovnika te zemlje ili izbjeglica u inostranstvu ili interno raseljeno. Slijede Afganistan (10,3 miliona) i Ukrajina (8,8 miliona). Mir ili barem primirje, posebno u Demokratskoj Republici Kongo, Sudanu i Ukrajini, mogli bi napraviti veliku razliku.
Ostaje i pitanje finansiranja, koje mora biti dovoljno da se svima osigura „siguran i dostojanstven“ povratak, ali se UN, kao i brojne druge humanitarne organizacije, suočava s ozbiljnom finansijskom krizom.
Sjedinjene Američke Države, daleko najveći donator, sada često izostaju iz programa finansiranja, a mnoge druge zemlje su se okrenule drugim prioritetima.
Krajem prošle godine, svaka 67. osoba na svijetu bila je kategorisana kao prisilno raseljena – ukupno 123,2 miliona ljudi.
To uključuje 73,5 miliona interno raseljenih, kao i 31 milion izbjeglica pod mandatom UNHCR-a.
Tokom 2024. godine, ukupno se 9,8 miliona prisilno raseljenih vratilo svojim domovima. Među njima je bilo i 1,6 miliona izbjeglica – što je najveći broj u više od dvadeset godina.
(Vijesti.ba / HINA)