“Tokom proteklog desetljeća, katastrofe povezane s vremenskim prilikama uzrokovale su unutarnja raseljavanja 250 miliona ljudi, tj. više od 67.000 raseljenih dnevno”, navodi se u izvještaju agencije.
Organizacija govori o začaranom krugu sukoba i klimatskih kriza. Tri četvrtine ljudi raseljenih zbog sukoba žive u zemljama koje su posebno osjetljive na posljedice klimatskih promjena.
UNHCR navodi, između ostalog, poplave u Južnom Sudanu i Brazilu, rekordne vrućine u Keniji i Pakistanu te nestašice vode u Čadu i Etiopiji.
“Klimatske promjene pogoršavaju i umnožavaju izazove s kojima se suočavaju oni koji su već raseljeni, kao i zemlje koje su ih primile, posebno u nestabilnim i sukobima pogođenim okruženjima”, navodi se u izvještaju.
Samo četvrtina sredstava dostupnih za prilagodbu posljedicama klimatskih promjena stigla je do zemalja ugroženih sukobima, koje su često i same primile mnoge izbjeglice, dodaje UNHCR.
Godišnji UN-ov samit o klimi, poznat kao COP30, često se koristi kao pozornica na kojoj siromašnije nacije pozivaju na veća sredstva od prosperitetnijih zemalja kako bi se prilagodile sve neprijateljskijim klimatskim uvjetima.
“Ako želimo stabilnost, moramo ulagati tamo gdje su ljudi najviše ugroženi”, rekao je šef UNHCR-a Filippo Grandi.
“Kako bi se spriječilo daljnje raseljavanje, finansiranje klimatskih mjera mora dosegnuti zajednice koje već žive na rubu”, poručio je.
Grandi je nadalje pozvao sudionike klimatske konferencije da održe obećano: “Ovaj COP mora rezultirati stvarnim akcijama, a ne praznim obećanjima”.
Oko 50.000 učesnika iz više od 190 zemalja sastaje se od ove sedmice u brazilskom gradu Belemu, u amazonskoj prašumi, na dvosedmičnim razgovorima o klimatskoj krizi i njezinim razornim posljedicama.
(Vijesti.ba / Hina)