Autorska prava na “Parobrod Willie” – kratku, crno-bijelu animaciju iz 1928. koja je prvi put upoznala publiku sa nestašnim glodarom koji će postati simbol američke pop kulture – ističu poslije 95 godina, 1. januara, prema američkom zakonu.
Ovaj datum se pojavio u kalendarima svih, od filmskih stvaralaca, fanova i advokata za intelektualnu svojinu do direktora Disneyja, koji su u prošlosti pomogli lobiranju za promjenu zakona kako bi se produžili rokovi autorskih prava u SAD.
“Ovo je duboko simboličan, dugo očekivani trenutak”, rekla je Jennifer Jenkins, direktorica Dukeovog centra za proučavanje javnog domena.
Svako je sada slobodan da kopira, dijeli, ponovo koristi i prilagođava “Parobrod Willie” i “Ludi avion” – još jednu Disneyjevu animaciju iz 1928. – i rane verzije likova koji se pojavljuju u njima, uključujući Mickeyja i Minnie.
Važno upozorenje je da kasnije verzije likova, poput onih u filmu “Fantasia” iz 1940. godine, nisu u javnom vlasništvu i ne mogu se kopirati bez posjete Disneyjevih advokata.
Ali umjetnici bi bili slobodni, na primjer, da naprave “verziju koja ukazuje na svijest o klimatskim promjenama” kod “Parobroda Willie” u kojoj se Mickeyjev brod nasukava na suho korito rijeke, ili feminističku verziju u kojoj Minnie sjeda za volan, rekla je Jenkins.
To bi odražavalo maštovite ponovne upotrebe drugih likova čija su autorska prava nedavno istekla, kao što su Sherlock Holmes i Winnie-the-Pooh.
Ali to neće biti “mirno more”. U saopćenju dostavljenom agenciji AFP, iz Disneyja su naveli da će “nastaviti da štiti naša prava na modernije verzije Mickeyja Mousea i drugih djela koja ostaju pod autorskim pravima”.
Zaista, Mickey u “Parobrodu Willie” je vretenasto, nevaljalo stvorenje koje ne bi bilo prepoznatljivo mnogim mlađim gledaocima.
“Ono što je u javnom domenu je neka zastrašujuća mala crno-bijela životinja”, rekao je Justin Hughes, profesor na Pravnom fakultetu Loyola. Dodao je: “Mickey Mouse koji je najpoznatiji sadašnjim generacijama Amerikanaca ostaće pod zaštitom autorskih prava”.
“Ne bih se iznenadio da vidimo neke pravne okršaje, a ne bih se iznenadio ni da vidimo da Disney tamo obrazuje ljude o tom pitanju”, naveo je on.
Pisma o prekidu i odustajanju mogla bi da budu poslata umjetnicima koji proizvode “visokobudžetna djela koja proizvode fanovi” ako koriste elemente iz kasnijih crtanih filmova o Mickeyju, kao što su crveni šorc i bijele rukavice, smatra on. Pored toga, dok su autorska prava istekla, zaštitni znak nije.
Autorska prava sprječavaju nelicencirano kopiranje samog kreativnog djela, na primjer knjiga, filmova i likova. Ona ističu poslije određenog vremena. Žigovi čuvaju izvor djela, sprječavajući bilo koga drugog da napravi proizvod koji bi mogao navesti potrošače da misle da potiče od originalnog autora, prensi VoA.
Oni se mogu obnavljati na neodređeno vrijeme. Disney je saopćio da će “raditi na zaštiti od konfuzije potrošača izazvane neovlaštenom upotrebom Mickeyja i drugih naših likova”. Kompanija je čak dodala i klip iz “Parobroda Willie” u početnu sekvencu svakog filma studija Walt Disney.
“Bili su veoma pametni ljudi u Disneyju – shvatili su da je najbolje da uspostave taj kultni niz Parobroda Williea kao zaštitni znak”, rekao je Hughes.
Svako ko koristi klasičnu sliku Mickeyja za kormilom čamca na košuljama, kačketima ili šoljama mogao bi biti meta tužbe, dodao je on.
Drugi stručnjaci kao što je Jenkins i dalje su više nastrojeni po pitanju sloboda u javnom domenu. “Naš Vrhovni sud je jasno stavio do znanja da ne možete koristiti prava na žig da biste zaobišli ono što dopušta istek autorskih prava”, rekla je ona.
Obje strane se slažu da će zakon uskoro biti testiran na sudu. Svako ko se nada da će unovčiti Disneyjevu voljenu maskotu “treba da se kreće oprezno i uz savjetovanje”, dodao je Hughes.
Ali zakon o autorskim pravima bi trebalo da obezbijedi da umjetnici mogu da koriste likove poput Mickeyja za stvaranje trajnih djela, baš kao što je Shakespeare prilagođen za moderne klasike – od Priče sa zapadne strane (prepričavanje Romea i Juliet) do Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi (istraživanje Toma Stopparda o sudbinama dva sporedna lika iz Hamleta), rekla je Jenkins.
“Zanima me šta će se desiti 2024. godine”, rekla je ona. “Ali još sam više zainteresovana da vidim o čemu još uvijek pričamo i o čemu razmišljamo i o čemu podučavamo i pišemo i dijelimo sa našom djecom 2054.”
(Vijesti.ba)