U izlaganju o temi “Šta su prepreke prosperitetu BiH i kako izaći iz krize”, Mehmedović je analizirao unutrašnje i vanjske izazove s kojima se Bosna i Hercegovina suočava, nudeći strateške pravce djelovanja za izlazak iz političke, sigurnosne i institucionalne blokade.
Prema njegovim riječima, temeljna geopolitička odrednica BiH jeste njena pozicija na raskršću Balkana i Evrope – prostor koji omogućava povezivanje sa zapadnim svijetom, ali istovremeno čini zemlju ranjivom na prelamanje interesa velikih sila.
– Većina regionalnih i globalnih geopolitičkih promjena reflektira se na BiH i utječe na unutarnjopolitičke i društvene odnose – rekao je Mehmedović, upozorivši da se svijet kreće ka novom međunarodnom poretku obilježenom neizvjesnošću, kršenjem međunarodnog prava i slabljenjem demokratsko-liberalnih vrijednosti.
U takvom kontekstu, kako je rekao, BiH mora voditi odgovornu, mudru i strateški promišljenu vanjsku politiku, zasnovanu na preciznoj selekciji međunarodnih partnera koji štite državne interese, ali i na odlučnoj reakciji prema akterima koji djeluju protiv suvereniteta zemlje. Mehmedović je posebno ukazao na destruktivnu ulogu Srbije i Hrvatske, koje, kako je rekao, i dalje podržavaju političke snage unutar BiH čiji je cilj slabljenje i urušavanje države. Dodao je da Rusija održava intenzivne veze s Beogradom i Banjalukom, te da njeno hibridno djelovanje u BiH ostaje prisutno i opasno.
– Međunarodna zajednica i dalje deklarativno izražava zabrinutost, ali bez konkretne reakcije koja bi doprinijela stabilizaciji političkih prilika – upozorio je Mehmedović, dodajući da su dejtonske institucije neefikasne, a da složena ustavna struktura i unutrašnje političke podjele otežavaju artikulaciju jedinstvene sigurnosne i vanjske politike.
Kao najopasniji unutrašnji izazov naveo je separatističku politiku Milorada Dodika i njegovih sljedbenika, koja je, kako on smatra, proizvela najtežu političku krizu u postdejtonskoj BiH, s potencijalom da preraste u sigurnosnu.
– Sigurnost je tokom ove krize dobila na cijeni i ukazala na potrebu težnje ka širem sigurnosnom okviru – rekao je.
Mehmedović je istaknuo da je unutrašnja sigurnost BiH opterećena političkim podjelama, blokadama u zakonodavnim i izvršnim tijelima, te stalnim atacima na ustavno-pravni poredak iz entiteta RS. Uz to, organizirani kriminal i korupcija predstavljaju sistemske anomalije koje dodatno urušavaju povjerenje građana u institucije.
Uprkos tome, Oružane snage BiH, kako je rekao, ostaju primjer profesionalne, multietničke i efikasne institucije koja ulijeva povjerenje.
– To je najbolji dokaz da se kroz zajednički rad gradi sigurnost – rekao je, dodajući da Ministarstvo sigurnosti BiH, SIPA i Granična policija BiH moraju biti osnaženi, ali da njihovo funkcioniranje često trpi zbog političkih opstrukcija.
Na međunarodnom planu, sigurnost BiH osigurava prisustvo misije EUFOR-a Althea, ali Mehmedović naglašava da mir nije sam po sebi trajan.
– Saradnja sa NATO-om i težnja ka punopravnom članstvu u ovoj organizaciji važna je dimenzija izgradnje sigurnog ambijenta – rekao je.
Govoreći o vanjskopolitičkim ciljevima, Mehmedović je podsjetio da su članstvo u NATO-u i EU strateški ciljevi utvrđeni važećim dokumentima. Proces otvaranja predpristupnih pregovora s EU opterećen je stalnim političkim krizama, revizionizmom i opstrukcijama, te zahtijeva reforme u oblasti pravosuđa, vladavine prava i institucionalne funkcionalnosti.
– Ulazak u NATO mora biti prioritet svih prioriteta. Sigurnost koju taj kišobran nudi potrebna je svim građanima, bez obzira na etničku ili političku pripadnost – poručio je Mehmedović, upozorivši da se NATO ambicije svjesno guraju u drugi plan zbog političkih kompromisa koji BiH ne donose nikakve benefite.
– Bez članstva u NATO-u, BiH ne može uživati političku stabilnost, demokratske vrijednosti, socioekonomski prosperitet, a iznad svega sigurnost – dodao je.
Mehmedović je također predstavio niz konkretnih ciljeva koje BiH mora ostvariti kako bi postala funkcionalna i stabilna država – bezuvjetno poštivanje Ustava BiH i usvojenih zakona bez političkog pregovaranja na štetu njihove provedbe, izgradnju patriotskog osjećaja i identifikaciju sa državom, moralnu obnovu društva, odgovornost za javni prostor – verbalni i materijalni, jačanje državotvornog odnosa s dijasporom, odgovoran odnos prema svakom čovjeku od rođenja do smrti, energetsku i ekonomsku stabilnost, te izbalansiranu vanjsku politiku – sve to definirano jasnim zakonima.
– Predsjedništvo BiH mora biti motor vanjske politike – jedinstven, dostojanstven glas naše države. Vijeće ministara BiH mora postati istinski izvršni organ koji provodi odluke države, a ne platforma za međustranačke sukobe – rekao je Mehmedović, dodajući da entiteti i kantoni mogu osigurati plaće i socijalna davanja, ali da samo državne institucije mogu garantirati međunarodno priznanje, stabilnost i sigurnost BiH.
– Vrijeme je da pokažemo maksimalnu posvećenost i preuzmemo odgovornost za budućnost naše države. Alternativa zapravo i ne postoji, ili ćemo postati dio evropskog i evroatlantskog prostora sigurnosti i stabilnosti, ili ćemo ostati taoci unutrašnjih podjela i vanjskih pritisaka – zaključio je Mehmedović.
(Vijesti.ba/Fena)