Lokalna fondacija Zenica i Udruženje BH novinari, uz podršku Safejournalists, organiziralo je u tom gradu radionicu na temu „Kad zajednica reaguje: Mehanizmi zaštite novinara u praksi”.
Cilj ove radionice, kako su istakli, je da se osnaže novinari i predstavnici lokalnih zajednica da prepoznaju i primijene mehanizme zaštite u slučajevima prijetnji, pritisaka i napada na novinare.
Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić istakla je kako novinari dosta često prijavljuju različite vrste prijetnji te drugih slučajeva ugrožavanja prava na slobodu izražavanja.
– Međutim, ono što jeste problem je efikasnost institucija, odnosno koliko institucije – policija, tužilaštva i sudovi – efikasno rade na zaštiti prava na slobodu izražavanja i sigurnosti novinara. Naša statistika kazuje da tek 25,4 posto slučajeva prijavljenih Liniji za pomoć novinarima bude i riješeno u korist novinara. To je dakle tek jedna četvrtina. Mi pokušavamo kroz sistem BH novinara i Linije za pomoć novinarima, ali i druge međunarodne mehanizme i mreže – kao što je Safejournalists, taj procenat podignuti i uticati na to da institucije prihvate veću odgovornost u sankcioniranju nasilja nad novinarima, a samim time omoguće da novinari svoj posao rade sigurno i profesionalno – kazala je Rudić.
Trenutno, dodala je, kroz pravosudni sistem te preko Linije za pomoć novinarima, rješava se 30 slučajeva u Bosni i Hercegovini, a jedna se predstavka rješava pred Evropskim sudom za ljudska prava.
– Imamo tri apelacije Ustavnom sudu BiH, što znači da ipak postoje sudski postupci pokrenuti s ciljem zaštite prava na slobodu izražavanja. Kakav će biti ishod svih tih slučajeva, u ovom trenutku ne znamo, ali ono što je bitno istaknuti jeste da BH novinari, kroz posebnu metodologiju, rade i indeks sigurnosti novinara u BiH – kazala je Rudić.
Uskoro će indeks za 2024. godinu biti predstavljen, a po tom indeksu, navela je, devet medijskih eksperata ocijenilo je prosječnom ocjenom 2,61 sigurnost novinara u BiH, po čemu smo najlošije plasirana država u regiji zapadnog Balkana.
Fokus današnje radionice bio je na praktičnim iskustvima, solidarnosti i zajedničkom odgovoru zajednice pa je, kako je istakla predsjednica Kluba novinara Zenica Velida Kulenović, taj klub značajan kao mjesto u kojem novinari iz tog grada mogu potražiti pomoć.
– Potom da signaliziramo sve ono što se odnosi na kršenje slobode izražavanja, a što eventualno može biti i prijetnja sigurnosti novinarima. Mi znamo da su implementirane kontakt-tačke u policijskim agencijama i tužilaštvima na nivou BiH pa tako u Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona i Upravi policije Ministarstva unutrašnjih poslova ZDK-a postoje kontakt-tačke kojima se novinari mogu obratiti, ukoliko im je sigurnost ugrožena – napomenula je Kulenović, koja je dodala kako mreža podrške postoji i ona je jako značajna za svakodnevni rad novinara tog grada i kantona.
Slobodni novinar Almir Panjeta, koji je govorio o važnosti pridržavanja pravila etičkog novinarskog kodeksa u svakodnevnom radu novinara, istakao je kako su mediji isti, odnosno kako je vijest uvijek vijest bez obzira preko kojeg se medija plasira.
– U biti, novinarima ne treba neka posebna regulacija. Potrebno je samo da se bave svojim poslom na etički i pravilan način. Onda ćemo, sigurno, biti puno bolji novinari i puno bolji ljudi…Vijest mora biti vijest. Imaju pravila po kojima se piše i imaju, ono što uvijek govorim, ljudsko prije svega. Tako da ništa nije ispred toga. Imamo ono što je najjednostavnije – interes javnosti. Procijenimo interes javnosti, a posebno ako se izvještava o ranjivim skupinama – o djeci i djeci s poteškoćama. Znači, ništa ne može i ne smije biti ispred interesa javnosti i posebno interesa svakog djeteta – kazao je Panjeta, koji je dodao kako su ovakve radionice važne da se novinari prisjete svoje misije.
Upravo se najčešće, kako je ocijenio, zanemaruje interes javnosti, koji mora biti ispred i iznad svega, a nikako svakodnevna prepucavanja, pogotovo na političkoj sceni, koja nemaju važnost za građane.
(Vijesti.ba / FENA)