Već od prvoga tona Lightning Csárdása bilo je jasno zašto je KD Vatroslava Lisinskog sinoć bio ispunjen do posljednjeg mjesta — legendarni budimpeštanski romski simfonijski orkestar, poznatiji kao “Sto ciganskih violina”, priredio je gotovo trosatni muzički spektakl u kojem su se izmjenjivali strast, temperament i virtuoznost.
Nakon Zagreba, Orkestar se vraća u Hrvatsku već na proljeće – 10. aprila stiže u Split (Gripe), a dan kasnije, 11. aprilA 2026., u Zadar (dvorana Krešimir Ćosić).
Orkestar “Sto ciganskih violina” ponovno su pokazao zašto su u Guinnessovoj knjizi rekorda, zašto nose titulu Hungaricum i zašto pune dvorane od Lisabona do Tokija. Spoj vrhunske klasične tradicije, romske muzičke strasti i monumentalne snage ansambla od 138 muzičara.
Brahmsov Hungarian Dance No. 5, Montijev Csárdás, Erkelov Palotás i Horváthov Gypsy Fire stvorili su atmosferu koja se obično viđa samo na najvećim svjetskim pozornicama. Poseban trenutak donio je solo na violončelu, a nakon Reményijeve nježne Fly, My Swallow i plesnog Spanish Gypsy, Lisztova Mađarska rapsodija br. 2 zatvorila je prvi dio koncerta u stilu kakav zaslužuje vrhunski ansambl: široka, duboka, raskošna i prepuna emocije.
Drugi dio koncerta jednako je očarao. Rossinijeva Uvertira Vilim Tell zasjala je u punom simfonijskom sjaju, nakon čega su usljedile Uspavana ljepotica, te nezaobilazna Carmen. Poseban aplauz izazvao je solo na cimbalu, oduševivši publiku brzinom i preciznošću koja se rijetko čuje uživo. Završnica s Rossinijevim Seviljskim brijačem i Dinicuovom Pacsirtom donijela je eksploziju energije i elegancije.
Budimpeštanski romski simfonijski orkestar, poznat kao “Sto ciganskih violina” svjetska je muzička formacija s više od 130 članova, nagrađena najvišim kulturnim priznanjima. Njeguju repertoar klasične muzike i tradicionalne mađarske romske muzike te su nastupili na hiljadama koncerata širom svijeta. Ono što “Sto ciganskih violina” čini jedinstvenima jest sposobnost da monumentalnu snagu velikog simfonijskog orkestra spoje s emotivnošću i temperamentom romske tradicije.
(Vijesti.ba)