Od ulaska triju baltičkih zemalja u NATO 2004., njihovim nebom patroliraju avoni NATO-a jer one ne posjeduju borbene avione.
Misija NATO-a za nadzor baltičkog neba “treba ne samo patrolirati nego treba i, bude li potrebno, ako je moguće, ako vrijeme to dopušta, skratiti lanac odlučivanja na razini NATO-a kako bi aviona mogli odmah poletjeti i uništiti dronove”, rekao je novinarima Laurynas Kasciunas. Ruski dron iranske proizvodnje Šahed pao je u subotu u Latviji, no nije eksplodirao.
Litvanski predsjednik Edgars Rinkevics rekao je u utorak da njegova zemlja razgovara o tom problemu sa saveznicima.
“Postavljamo pitanje protokola za presretanje dronova kod naših partnera u NATO-u i tražimo da saveznički borbeni avioni i budu korišteni čim se neki dron približi našim granicama”, rekao je novinarima, ocijenivši da problem nastaje između ostaloga zato što avioni dobivaju komandu iz NATO-a, a ne s lokalne razine, što usporava proceduru.
Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski rekao je početkom mjeseca da bi Varšava trebala imati pravo srušiti ruske projektile koji prijete njezinu teritoriju dok se nalaze još iznad Ukrajine.
Ukrajina je također zatražila od susjednih zemalja članica NATO-a da sruše ruske rakete i dronove kojima su mete njezine zapadne regije. “Rusi sve češće gađaju mjesta blizu granice NATO-a”, rekao je šef diplomatije Andrij Sibiha, pozivajući na “zajednički, čvrst i odlučan odgovor”.
Obaranje tih projektila “bio bi dostojanstven i ispravan korak”, dodao je.
(Vijesti.ba/HINA)