Deseci šefova država i drugih visokih zvaničnika NAM-a, koji je zvanično formiran 1961. godine od zemalja koje se protivile pridruživanju bilo kom od dva glavna vojna i politička bloka iz doba hladnog rata, prisustvuju samitu u Ugandi.
Izrael je započeo ofanzivu u Gazi nakon napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra u kome je po tvrdnjama izraelskih zvaničnika ubijeno više od 1.200 Izraelaca i stranaca, a 240 su uzeti kao taoci. U vojnoj kampanji ubijeno je više od 24.000 Palestinaca, sudeći prema podacima zdravstvenih službi u Gazi.
– Od 7. oktobra svjedočili smo jednom od najokrutnijih genocidnih djela ikada zabilježenih u historiji – izjavio je potpredsjednik Kube Salvador Valdes Mesa u govoru pred delegatima.
– Kako zapadne zemlje, koje tvrde da su tako civilizirane, mogu opravdati ubistva žena i djece u Gazi, neselektivno bombardovanje bolnica i škola i uskraćivanje pristupa sigurnoj vodi i hrani? – upitao je on.
Moussa Faki Mahamat, predsjedavajući komisije Afričke unije, pozvao je na hitan prekid onoga što je nazvao “nepravednim ratom protiv palestinskog naroda”.
Skoro sve afričke zemlje pripadaju NAM, čineći skoro polovinu njenih članica, dok se ostale članice kreću od Indije i Indonezije do Saudijske Arabije i Irana, Čilea, Perua i Kolumbije.
Izrael je rekao da djeluje u samoodbrani i odbacio optužbe za genocid, uključujući i postupak koji je protiv njega pokrenula Južna Afrika u najvišem sudu Ujedinjenih nacija.
Govoreći na samitu, južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa kazao je da je rat u Gazi pokazao neadekvatnost Ujedinjenih nacija, posebno Vijeća sigurnosti, gdje su Sjedinjene Države stavile veto na nekoliko rezolucija kritičnih prema Izraelu.
– Trebalo bi uspostaviti sistem globalnog upravljanja koji je pošten i pravičan, i koji ima kapacitet da odgovori na potrebe svih osoba u situacijama prijetnje i štete – rekao je Ramaphosa, prenosi Reuters.
(Vijesti.ba/FENA)