Kako navode iz Kruga 99, ovaj doprinos je navodno usmjeren na rješavanje zaostalih predmeta pred Sudom, dolazi u ključnom trenutku kada Hrvatska ima svoje interese u predmetima koji se trenutno vode pred Sudom, posebno u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine Vrijeme, kontekst i implikacije ove donacije zahtijevaju pomno ispitivanje u skladu sa etičkim standardima koji su predložili EU za institucionalno ponašanje.
Dopis prenosimo u cjelosti:
“Kao što je potpredsjednica Věra Jourová naglasila, uspostavljanje zajedničkih etičkih standarda za sve institucije EU ključno je za održavanje povjerenja javnosti i osiguravanje da svi akteri djeluju pod jedinstvenim kodeksom transparentnosti, nepristrasnosti i integriteta. Ovaj slučaj predstavlja jedinstvenu priliku da se ti standardi implementiraju u stvarnosti, posebno imajući u vidu dalekosežne implikacije na nezavisnost pravosuđa i kredibilitet evropskih institucija. Naša organizacija vjeruje da bi prihvatanje ove donacije od strane ECHR-a moglo izazvati zabrinutost koja prevazilazi proceduralna pitanja, dotičući se pitanja transparentnosti, sukoba interesa i potencijalnog okruženja „plati za igru“, što bi moglo narušiti povjerenje javnosti u institucije
1. Implikacije uočenog uticaja na predmete ECHR-a
Ova donacija izaziva razumnu zabrinutost zbog neprimjerenog utjecaja država članica na sudske procese, posebno s obzirom na aktivne interese Hrvatske u nekoliko slučajeva visokog profila. U svakom sudskom okruženju, sama percepcija mogućeg uticaja kroz finansijske doprinose stranaka sa aktivnim predmetima ugrožava izgled pravičnosti i nepristrasnosti. Ova situacija zahtijeva rigoroznu kontrolu, jer je integritet Suda od suštinskog značaja za očuvanje prava i interesa svih građana EU, bez uticaja državnih aktera.
2. Presedan Pay-to-Play i dugoročni etički rizici
Omogućavanje državama da doniraju Evropskom sudu za ljudska prava bez rigoroznog nadzora otvara vrata potencijalnim praksama „plati za igru“ koje bi mogle fundamentalno promijeniti izgled evropskog pravosuđa. Države članice s većim finansijskim sredstvima mogu se osjećati ohrabrenim da finansijski doprinesu pravosudnim institucijama pod izgovorom olakšavana obrade zaostalih predmeta, dok istovremeno dobijaju neformalnu mogućnost uticaja na sudske ishode. Takve radnje rizikuju stvaranje nepravednog sistema u kojem bogatije države mogu efikasno zaobići etičke barijere i dati prioritet svojim interesima nad nepristrasnom pravdom, što bi potkopalo same temelje posvećenosti EU jednakosti i demokratskim vrijednostima.
3. Transparentnost i potreba za javnim objavljivanjem
Transparentnost je neophodna za održavanje povjerenja u javne institucije, posebno u slučajevima kada se finansijski doprinosi mogu smatrati mehanizmima uticaja. Stoga, s poštovanjem tražimo da se potpuni detalji o uvjetima ove donacije, uključujući sve prethodne ili istodobne komunikacije između hrvatske Vlade i ECHR-a ili drugih europskih tijela, otkriju javnosti. Nedavno predloženi etički standardi EU posebno naglašavaju važnost transparentnosti u pogledu prihvatanja poklona, finansiranja i donacija trećih strana kako bi se spriječili sukobi interesa.
Javno objavljivanje uslova ove donacije pružilo bi sigurnost građanima Evrope da su Sud i druge institucije EU u potpunosti posvećeni transparentnosti i vođene vladavinom etike.
4. Usklađenost sa etičkim standardima EU
Prihvatanje ove donacije također može biti u suprotnosti s predloženim zajedničkim etičkim standardima EU, koji naglašavaju ograničavanja poklona, usluga gostoprimstva i finansiranja od strane trećih strana. Namjera institucija EU da implementiraju ove standarde je da spriječi čak i pojavu neprimjerenog uticaja. Ova donacija služi kao vitalni test za EU da dokaže svoju posvećenost očuvanju nezavisnosti i transparentnosti svojih institucija. Propust da se ova situacija detaljno ispita može ugroziti kredibilitet ovih novih etičkih standarda, šaljući poruku da se o predanosti EU-a integritetu i odgovornosti može pregovarati pod određenim okolnostima.
5. Reperkusije po javno povjerenje i institucionalni integritet EU
Ako se ne riješi, ova situacija može izazvati skepticizam među građanima EU u pogledu nezavisnosti institucija EU, posebno pravosuđa. Ne djelovanje u ovom slučaju može dovesti do trajnih sumnji u nepristrasnost ESLJP i pravosudnih mehanizama EU, što bi umanjilo ulogu EU kao modela demokratskog integriteta na globalnoj sceni. Proaktivnim rješavanjem ovog pitanja, institucije EU mogu ojačati svoju posvećenost odgovornosti i pokazati svoju predanost vrijednostima sadržanim u temeljnim principima EU.
Zaključak i zahtjev za djelovanje
U svjetlu ove zabrinutosti, pozivamo Europsko vijeće kao i Komisiju EU da preduzme zvaničnu reviziju ove donacije kako bi se utvrdilo da li je u skladu s etičkim standardima EU i opredijeljenosti za nepristrasnost. Nadalje, preporučujemo uspostavljanje snažnog nadzornog mehanizma kako bi se osiguralo da svi budući doprinosi ESLJP i sličnim institucijama budu potpuno transparentni, bez sukoba interesa i usklađeni s etičkim okvirom EU. Tražimo pojašnjenje o tome kako Vijeće, kao i druge relevantne institucije EU planiraju rješavati ovo pitanje i spriječiti pojavu sličnih situacija u budućnosti.
Vjerujemo da i Europsko vijeće i Evropska komisija dijele našu posvećenost očuvanju integriteta i transparentnosti pravosudnih tijela EU. Poduzimanjem brzih i odlučnih mjera u ovom slučaju, institucije EU mogu ojačati povjerenje javnosti i pokazati da je EU nepokolebljiva u svojoj posvećenosti etičkom upravljanju”, naveli su u dopisu upućenomo institucijama EU.
(Vijesti.ba)