Nakon gotovo pola stoljeća potpune ovisnosti o ruskom plinu, Bosna i Hercegovina bi se mogla povezati s globalnim tržištem energije zahvaljujući američkoj inicijativi za izgradnju plinovoda prema Hrvatskoj.
Projekt, koji bi bio prva veća direktna američka investicija u energetski sektor u ovom dijelu Evrope, mogao bi početi već iduće godine, potvrdili su iz Ambasade SAD-a i vlasti Federacije BiH.
Dosad su plinovode u Jugoistočnoj Evropi gradile evropske ili lokalne kompanije, dok su američke, uglavnom, nudile savjetodavne usluge.
Ovaj potez, ako bude realiziran, označit će prekretnicu. BiH bi prvi put direktno dobila plin kroz LNG terminal na otoku Krku u Hrvatskoj, čime bi diverzifikovala izvore energije i smanjila zavisnost od Rusije, piše RSE.
Ni Vlada Federacije niti Ambasada SAD-a u BiH zasad nisu objavili koja kompanija je zainteresirana za ovaj projekt po koncesijskom modelu.
U protekla dva mjeseca američki dužnosnici, među kojima su zamjenici državnog sekretara Mark Fleming, Joshua Voltz i Daniel J. Lawton, ministri za energiju i prirodne resurse Chris Wright i Doug Burgum, te kongresnici Mike Turner i Donald Norcross, održali su niz sastanaka s vlastima BiH.
Iz američke ambasade u Sarajevu su, nakon niza sastanaka s domaćim vlastima, poručili da je “namjera da radovi počnu već iduće godine”.
Projekat Južne plinske interkonekcije star je više od 20 godina, a ovim plinovodom bi se BiH povezala s hrvatskom mrežom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku, gdje otprilike 60 posto plina stiže iz SAD-a, a ostatak s Bliskog istoka.
U budućnosti bi bio povezan i s plinovodom od Hrvatske prema Albaniji i dalje prema Azerbajdžanu i Kaspijskoj regiji.
Ranije planirani kapacitet Južne interkonekcije je šest puta veći od trenutnih potreba BiH, a u budućnosti bi se taj plinovod mogao produžiti sjevernoj Bosni gdje je ranije planirano plinsko skladište, te dalje prema Srbiji.
Kako se BiH našla na energetskoj mapi SAD-a?
“BiH je energetski izuzetno ranjiva, jer se oslanja na hidroenergiju i ugalj, dok je udio plina vrlo nizak. Izgradnja Južne interkonekcije povećala bi korištenje plina i prekinula ovisnost o Gazpromu omogućavanjem pristupa globalnom tržištu”, kaže za RSE Aliaksandr Novikau, profesor energetske sigurnosti na sarajevskom univerzitetu IUS.
On kaže da su članovi nedavno osnovanog američkog Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju (NEDC), među kojima su najviši dužnosnici State Departmenta i drugih ministarstava, izričito rekli da postoji strategija širenja izvoza američkog plina u Evropi i da je izgledno da će američke kompanije sudjelovati u izgradnji i upravljanju plinovodom.
BiH bi, smatra Novikau, mogla postati tranzitna zemlja za prirodni plin koji teče od Jadranskog mora prema susjednim tržištima. Time bi projekt bio isplativ investitoru koji bi ostvarivao prihode kroz naplatu tranzitnih naknada, umjesto da se oslanja isključivo na nisku domaću potrošnju unutar BiH.
U BiH trenutno djeluju dva entitetska uvoznika ruskog plina. Energoinvest uvozi plin u Federaciju BiH, a Gas-Res u Republici Srpskoj.
Postoje i dva upravitelja jedinog postojećeg plinovoda koji vodi od Zvornika u istočnoj Bosni do Sarajeva i dalje prema Zenici i srednjoj Bosni. BH-Gas upravlja dijelom kroz Federaciju, a na području Republike Srpske Gas Promet kojim većinski upravlja Srbijagas.
Diverzifikacija od ruskog plina u skladu je sa širim ciljevima energetske sigurnosti Europske unije, a Bugarska je najavila da će stopirati prolaz ruskog gasa preko njene teritorije do 2028. godine.
Izgradnjom Južne interkonekcije BiH bi, osim s hrvatskim terminalom ukapljenog plina na otoku Krku, bila u spojena i na budući Jadransko-jonski (IAP) plinovod od Hrvatske prema Albaniji.
Taj plinovod bi se spojio na postojeći Transjadranski plinovod (TAP), kojim se doprema plin iz Azerbajdžana i Kaspijske regije prema Italiji.
Šta vlasti moraju prethodno uraditi?
Zakon koji uređuje izgradnju Južne plinske interkonekcije usvojen je u januaru ove godine u Parlamentu Federacije BiH, unatoč protivljenju stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH. One su predlagale osnivanje nove firme za vođenje projekta i tvrdile da državni BH-Gas nema kapacitete za njegovu realizaciju.
BH-Gas je u zakonu naveden kao isključivi investitor, s povlasticama poput oslobađanja plaćanja naknade za zemljište kojim će prolaziti plinovod.
Zakon trenutno ne dopušta uključivanje privatnog koncesionara.
“S obzirom na da je postignut dogovor svih političkih aktera, uključujući i naše partnere iz SAD-a, morat će se ići u izmjene zakona koji je na snazi”, kazao je za RSE Damir Mašić iz vladajuće Socijaldemokratske partije BiH, jedan od sudionika sastanaka na tu temu koje je organizirala Ambasada SAD-a.
Slaven Raguž iz Hrvatske republikanske stranke, također sudionik razgovora, kaže za RSE da se pregovara o takozvanom BOT ugovoru (“Build-Operate-Transfer” – izgradi, upravljaj i prenesi).
“Oni s takvim ugovorima nastupaju na novim, njima zanimljivim tržištima gdje su politička i ekonomska situacija složeni. To je vrsta javno-privatnog partnerstva gdje investitor snosi sve troškove. Kroz dogovoreni period, najčešće 30 godina, vraća ulaganje i onda ga prenosi na lokalnu sredinu”, kaže Raguž za RSE.
Ako bi američki investitor dobio koncesiju, BH-Gas mogao bi ostati manjinski partner, tehnički operater ili zakupac kapaciteta. U svim scenarijima, ključnu kontrolu imao bi privatni investitor, a javna kompanija BH-Gas ograničenu ulogu.
“Ako se bude išlo u tom pravcu”, Raguž kaže da bi se, osim zakona o ovom novom plinovodu, trebao mijenjati i “set zakona” među kojima su i zakoni o eksproprijaciji, koncesiji te lokalnoj samoupravi.
Admir Čavalić iz opozicijske Stranke za BiH kazao je za RSE da je njegova stranka spremna podržati ovaj projekt.
“Geopolitički posmatrano, možda je najbolja opcija da imamo konkretan američki interes u ovoj priči”, dodao je Čavalić.
“Morat će i visoki predstavnik intervenirati u zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Pošto su Amerikanci to odlučili, vjerujem da će to ići u tom pravcu. Vidjet ćemo kako će se i hoće li se to završiti, te koliko brzo”, kazao je za RSE Mario Karamatić, predsjednik HSS-a koji je dio vladajuće većine.
BH-Gas kao javno poduzeće ima pravo na eksproprijaciju zemljištu u vlasništvu općina i kantona bez naknade. Privatne kompanije takvu povlasticu nemaju.
Trasa plinovoda prolazi i preko državnog zemljišta kojim se, zbog odluke visokog predstavnika, trenutno ne smije raspolagati sve dok se ne donese zakon o državnoj imovini na razini BiH.
Politički predstavnici iz Republike Srpske godinama blokiraju donošenje takvog zakona, što su pokazali i 27. novembra kad su u državnom parlamentu glasali protiv prijedloga zakona o državnoj imovini grupe zastupnika.
Zakon o državnoj imovini BiH – šta treba znati?
O tom problemu je sredinom prošlog mjeseca upoznat i visoki predstavnik Christian Schmidt koji je saopćio da bi se ta zabrana raspolaganja državnom imovinom “trebala ublažiti” kad je riječ o razvojnim projektima.
Resorni ministar za energetiku Vedran Lakić nije odgovorio na pozive RSE za razgovor na ovu temu.
John Ginkel, koji je kao otpravnik poslova trenutno najviše rangirani diplomat u Ambasadi SAD-a u Sarajevu, saopćio je 1. decembra da je Trumpova administracija “spremna brzo djelovati da bi dala podršku Južnoj interkonekciji”.
Podsjetio je da su američki ministri za resurse i energetiku Doug Burgum Chris Wright, kao članovi Vijeća za energetsku dominaciju SAD-a, kojima je predsjednik Donald Trump povjerio zadatak da odvoje Evropu od ruske energije, jasno su to stavili do znanja 7. novembra na sastanku s dužnosnicima iz BiH i Hrvatske u Atenu.
Najavio je da će idućih sedmica voditi intenzivne razgovore sa svim uključenim stranama u BiH “kako bismo razradili detalje, s namjerom da izgradnja počne sljedeće godine”.
(Vijesti.ba)