Ruska Federacija je izgubila jednu političku bitku u pokušaju da onemogući mandat novom visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini. Najavljivali su niz proceduralnih mogućnosti unutar Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija kojim bi imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika zaustavili ili odgodili, piše Žurnal.
“Nijedan kandidat na ovu poziciju bez saglasnosti Vijeća sigurnosti UN-a i svih strana u BiH ne samo da neće imati legitimitet, već ni dovoljnu političku podršku za realizaciju pomoći u postkonfliktnom regulisanju. Do danas ne postoji takva usaglašenost”, saopštila je portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova.
“Rusiji ostaje jedino sa diže larmu nadajući se da bi to moglo upaliti te odvratiti prestrašenu EU, čitaj Njemačku, od postavljanja gdin-a Schmidta. Da bi bilo ko u geopolitičkom polju imao utjecaj na retrakciju takvih odluka mora da bude vrlo bogat i moćan. Ne moćan u vojnom smislu, tipa koliko ko ima bojevih glava, nego finansijski, bankarski i monetarno. Jedini pravi utjecaj je novčani. Rusija ima GDP veličine američke savezne države Texas, a to je oko 1700 milijardi dolara. Na velikom stolu političkog kazina to nije dovoljno za ulazak u takvu partiju pokera”, promišljanje je sociologa Seada Pašića.
Iako je potom Rusija popustila, to ne znači da od 1. avgusta, kada Christian Schmidt treba i zvanično preuzeti dužnost od Valentina Inzka, neće nastaviti destrukciju političke situacije u Bosni i Hercegovini. Za ono što iz Rusije ne žele otvoreno izgovoriti koriste predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.
“Ako hoće da uvedu novog visokog predstavnika mogu da ga uvedu samo za Federaciju BiH, za RS sigurno neće. Dakle, njegove odluke mi ne uvažavamo. Ne razumijem ni što treba gospodinu Schmidtu da se na ovaj način blamira i da izgubi kredibilitet uspješnog političara u Njemačkoj”, najavio je Dodik.
Ništa se promijenilo nije ni nakon što je početkom godine svoj mandat započeo novi ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov. Došao je neposredno nakon izbijanja (od Tužilaštva BiH nikada istražene) afere “ikona”. Poznatim stavovima Rusije o potrebi zatvaranja OHR-a dodao je i one o pristupu Bosne i Hercegovine NATO-u.
“Naš stav po ovom pitanju je takav da to zavisi od suverenog izbora svake države. Ako ona izabere priroitet integracije, onda je to njen izbor. Evropske integracije BiH – mi mislimo da ona ne mora značiti da nema veze s Ruskom Federacijom. Kada slušamo izjave iz Brisela da je Balkan geopolitička zona EU i niko ne može djelovati tu. To nije prihvatljivo za nas jer i mi kao država imamo interese,“ izjavio je za N1 Kalabuhov.
Ti interesi, o kojima je neuvijeno govor Kalabuhov, uzročnik su da Bosna i Hercegovina, politički i ekonomski najranjivija, bude neizostavni dio priče o stremljenjima Rusije u ovom regionu. Takav stav dijeli i delegat Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zlatko Miletić.
“Kada je u pitanju njihov uticaj, a ne bih govorio samo o BiH nego o čitavoj regiji, on jeste vrlo značajan, pogotovo posljednjih 10 godina i mora se posmatrati u strateškom svjetlu. Ja mislim da BiH ni na koji drugi način nije interesantnija od Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Poljske i nekih drugih zemalja koje se uvjetno rečeno sve više proruski ponašaju u nedostatku agilnosti State Departmena i zapadnih sila. Pogotovo mislim na ove velike zemlje EU, koje su se bavile svojim problemima, a ne problemom Zapadnog Balkana. Nažalost, ruska administracija je to posljednjih 10 godina obilno koristila te proširila svoj ekonomski, društveni i politički uticaj na sve zemlje u regiji tako i na BiH”, stav je Miletića.
Žurnal je pisao o ulozi Milorada Dodika u ostvarenju interesa Rusije i dilemi da li je Rusija izabrala Dodika za svog „igrača“ na ovom dijelu Balkana ili se pak on sam nametnuo, pokazujući želju da bude „Putinov mali“ više nego predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Njemu se posljednjih godina, shodno sve većem uplivu Rusije u, prije svega ekonomiju Hrvatske, priključio i lider HDZ-a BiH Dragan Čoivć. Za Seada Pašića njihovom takvom djelovanju se bliži kraj.